Đukanović: Gradnja prve solarne elektrane sa Masdarom mogla bi početi 2027. godine

Gradnja prve solarne elektrane u okviru partnerstva EPCG i Masdara mogla bi početi tokom 2027. godine, nakon završetka tehničkih, projektantskih i administrativnih procedura i definisanja finansijske konstrukcije. To je u intervjuu za Bankar najavio predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Milutin Đukanović, navodeći da će zajednička kompanija biti u vlasništvu dva partnera u odnosu 50 prema 50. EPCG istovremeno očekuje da „Gvozd“ do kraja godine počne komercijalni rad, dok bi novi izvori tokom 2027. trebalo da proizvedu oko 78 gigavat-sati električne energije. Kompanija priprema i dva modela razvoja baterijskih sistema, a prva dva postrojenja ukupne snage 60 megavata i kapaciteta 240 megavat-sati planirana su u krugu nikšićke Željezare. Đukanović govori i o zaduženju za nove solarne projekte, oporavku EPCG nakon gubitka iz 2025. i daljem razvoju Željezare.

Bankar: EPCG je Vjetroelektranu „Gvozd“ pustila u probni rad, dok je u različitim fazama pripreme i realizacije veći broj solarnih, hidroenergetskih i drugih projekata. Koje će tri investicije prve početi da donose punu proizvodnju i prihode kompaniji i koliko bi one do kraja 2027. mogle smanjiti potrebu Crne Gore za uvozom električne energije?

Đukanović: Vjetroelektrana „Gvozd“ je u probnom radu, ali već doprinosi ukupnoj proizvodnji, što je posebno značajno u periodu ekstremno visokih cijena električne energije na tržištu, izazvanih toplotnim talasom i povećanom potrošnjom. U takvim okolnostima svaki dodatni megavat iz sopstvenih izvora ima poseban značaj, kako za EPCG, tako i za ukupnu energetsku sigurnost Crne Gore.

Kada je riječ o narednim investicijama, do kraja godine planirano je puštanje u rad solarnih elektrana „Kapino polje“ (L1, L2 i B1), ukupne snage 20 MW, kao i „Željezara“ (S1), snage 10 MW. Tokom sljedeće godine očekujemo i puštanje u rad Vjetroelektrane „Gvozd 2“, snage 21 MW.

Procjenjujemo da će proizvodnja električne energije iz ovih novih izvora u 2027. godini iznositi oko 78 GWh. To je značajna dodatna količina domaće energije, koja će istovremeno donijeti nove prihode EPCG i smanjiti potrebu Crne Gore za uvozom, naročito u periodima visokih tržišnih cijena.

Za deset projekata 64,22 miliona eura kredita

Bankar: Vlada je dala saglasnost EPCG za dugoročno kreditno zaduženje do 64,22 miliona eura za portfelj od deset projekata iz obnovljivih izvora, ukupne instalisane snage 95,87 MWp. Koji projekti imaju prioritet, kada očekujete njihove prve kilovat-sate i koliko će njihovi prihodi doprinijeti servisiranju novog zaduženja?

Đukanović: Prioritet u okviru ovog investicionog portfelja imaju projekti koji su već u poodmakloj fazi realizacije i od kojih prve proizvodne efekte očekujemo u najkraćem roku. To se prije svega odnosi na solarne elektrane na Kapinom polju – SE KP L1, SE KP L2 i SE KP B1 – ukupne instalisane snage 23,36 MWp, čije je puštanje u rad planirano do kraja tekuće godine. Projekat SE Kapino polje B2, snage 28,88 MWp, trebalo bi da bude završen do 30. juna 2027. godine.

Paralelno se radi na SE Željezara, instalisane snage 12,98 MWp, kao i na projektima solarnih elektrana na branama Vrtac – 2,28 MWp na istočnoj i 0,8 MWp na zapadnoj strani – Slano, snage 2 MWp, i Krupac, snage 1 MWp. Kada se posmatraju svi projekti iz ovog portfelja, govorimo o ukupno 95,87 MWp instalisane snage i očekivanoj godišnjoj proizvodnji od 124,518 GWh.

Za razvoj ovih projekata EPCG je do sada uložila 25 miliona eura sopstvenih sredstava. Njihovim postepenim ulaskom u pogon kompanija će dobijati nove izvore proizvodnje, a samim tim i nove prihode od proizvedene električne energije. Ti prihodi će predstavljati dio finansijske osnove za servisiranje investicionih obaveza, dok će istovremeno nova proizvodnja dodatno ojačati ukupni proizvodni portfelj EPCG.

BANKAR