Đenero: NATO nema povjerenja u Crnu Goru, niti sa njom dijeli informacije

Iako se iz Alijanse nijesu oglašavali kada je za predsjednika parlamenta izabran Andrija Mandić, sagovornici Pobjede tvrde da će NATO preduzeti korake kako nijedna povjerljiva informacija ne bi završila u rukama Moskve.

Ističu da je Crna Gora, iako punopravna članica, već mjesecima „pod lupom“ i da je razmjena povjerljivih informacija na veoma niskom nivou. Profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins“ i ekspert za Zapadni Balkan Danijel Server kaže da NATO ima mehanizme da zaštiti povjerljive informacije.

O eventualnoj odluci da se potpuno prekine dijeljenje informacija sa Crnom Gorom trebalo bi da pitate Alijansu, ali pretpostavljam da bi jedna ili više članica NATO-a (Mađarska, na primjer) blokirale takav potez u Severnoatlantskom savjetu. Uz to, ne sumnjam da će u okviru NATO birokratije biti preduzeti koraci kako bi se osiguralo da nijedna vitalna informacija ne ode u ruke nepouzdanih ljudi – kaže Server.

On ponavlja da još nije kasno da se promijeni zapadna i evroatlantska politika u regionu.

Zapadna politika u regionu propada. Potrebno je preispitivanje i novi pravac. Sve dok Srbija nastoji da kontroliše srpsko stanovništvo u susjednim zemljama, neće biti garancija stabilnosti u regionu – poručio je Server.

Prekid komunikacije
Hrvatski analitičar Davor Đenero pojašnjava da anglosaksonski političari, zbog političke tradicije kojoj pripadaju, ne razumiju značenje i uticaj novoizabranog predsjednika Skupštine Crne Gore.

Izgleda da su neki nasjeli na „inovativnu interpretaciju crvenih linija“, kojom su mandatar Milojko Spajić i predsjednik Jakov Milatović formirali vladajuću većinu. U anglosaksonskoj tradiciji predsjedavajući parlamenta nije stvarno važna osoba, čak se i ne zove predsjednikom nego govornikom. U britanskom parlamentu se na tu poziciju uvijek bira osoba koja se smatra sposobnom da uspostavi konsenzus u domu, a onaj koji je jednom izabran na to mjesto, ostaje na njemu dok se god reizabere u njegovoj izbornoj jedinici, bez obzira na to je li njegova politička opcija i dalje većinska u parlamentu. Crna Gora, naravno, ne pripada toj tradiciji, a kako je važna uloga onog ko predsjedava parlamentom, najbolje se vidjelo u ulozi stranačkog druga novoizabranog predsjednika Skupštine, povjerljive osobe ruske službe SVR Strahinje Bulajića, koji je nakon smjene Alekse Bečića kao potpredsjednik predsjedavao Skupštini i efikasno je blokirao njen rad i pokušaje sastavljanja prelazne manjinske vlade. Vjerovatno je da bi ta blokada potrajala još duže da Pobjeda nije objavila podatke, koje su prikupili operativci ANB, a koje tadašnji direktor te agencije Dejan Vukšić, sada savjetnik predsjednika Milatovića, nije „procesuirao“. Tek je to natjeralo Bulajića na ostavku – podsjeća Đenero.