Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ulaže značajne resurse u obnovljive izvore energije, nalazeći se u najvećem investicionom ciklusu od svog osnivanja, kazao je izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović govoreći na panelu posvećenom tehnološkim rješenjima vještačke inteligencije u cilju stabilnosti elektroenergetskog sistema, drugog dana Samita energetike u Trebinju.
“Do kraja godine biće proizvedeni prvi megavat-sati u VE „Gvozd“ u vlasništvu EPCG, dok se u naredne tri godine planira priključenje oko 200 MW solarnih kapaciteta na prenosnu mrežu”, kazao je Bulatović.
Dodao je da je Crna Gora, sa već priključenih 70 MW malih solarnih sistema na krovovima, predvodnik u regionu u razvoju koncepta prozjumera i istakao da se do kraja godine očekuje povećanje na 100 MW.
Bulatović je ukazao i na značaj HE „Kruševo“, koja se razvija u saradnji s francuskim partnerima te podsjetio na ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“, koja će omogućiti njen stabilan rad u narednim godinama.
Komentarišući stanje prenosne mreže, Bulatović je istakao da problem nedovoljne razvijenosti prenosa nije karakterističan samo za Crnu Goru, već za cijeli region i Evropu, budući da mreže nisu bile prilagođene naglom razvoju obnovljivih izvora energije.
Podsjetio je da investitori u Crnoj Gori imaju mogućnost da sami izgrade priključke, što je regulisano zakonskim okvirom, a posebno je naglasio da je crnogorska mreža zahvaljujući ranijim ulaganjima, još iz vremena Jugoslavije, relativno dobro razvijena.
Govoreći o interkonekciji sa Italijom, Bulatović je saopštio da je do sada postavljena jedna žila podmorskog kabla snage 600 MW, dok se u narednom periodu očekuje postavljanje i druge, s obzirom na to da je sva potrebna infrastruktura već izgrađena s obje strane.
Ocijenio je da se energetska slika regiona značajno promijenila, jer sve zemlje ubrzano rade na razvoju obnovljivih izvora energije u sklopu energetske tranzicije i dekarbonizacije.
Bulatović je zaključio da su sa izgradnjom kabla prema Italiji i planiranim novim interkonekcijama stvoreni dodatni prenosni kapaciteti koji Crnoj Gori i cijelom regionu omogućavaju bolju povezanost s evropskim tržištem električne energije.
Takođe, podsjetio je na ključne infrastrukturne projekte, poput transbalkanskog koridora i planirane interkonekcije sa Albanijom i Bosnom i Hercegovinom, ocjenjujući da će se razvoj prenosne mreže nastaviti u skladu s potrebama investitora i proizvodnje energije.
