Ako budu usvojeni predlozi Ministarstva pravde, država će moći da, na osnovu podataka bezbjednosnih službi, privremeno oduzima imovinu svima koji je koriste za kriminal i ne mogu dokazati njeno porijeklo – rekao je u intervjuu “Vijestima” ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad), poručivši da će svi predlozi biti dio javnih rasprava i konsultacija.
Privremeno oduzimanje imovine osumnjičenima za organizovani kriminal, moguće je, po sadašnjim zakonima, na zahtjev tužilaštva.
Božović je najavio da će radna grupa za formiranje specijalnog suda za organizovani kriminal i visoku korupciju prvi sastanak imati sljedeće sedmice, i da će taj sud biti formiran po najsavremenijim standardima, ali i po ugledu na dobru praksu iz regiona.
On je ocijenio da korupcija postoji u svim porama društva i da ni sudstvo, koje je najviše kritikovano, nije imuno na to, ali je dodao da ne misli da korupcije u sudstvu ima više nego u drugim profesionalnim djelatnostima od javnog značaja.
“A naročito ne podržavam i ne prihvatam teze da su ‘sve sudije korumpirane’ ili svi tužioci, advokati, notari…”, kazao je Božović.
Govoreći o vetingu (postupak provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom), rekao je da je ta priča odavno predimenzionirana i nerijetko korišćena na pogrešan način, i da je to “jedan kontinuirani proces koji se odvija fazno, uz usaglašavanje s Evropskom unijom (EU)”.
Komentarišući to što će nekadašnji visoki državni funkcioner Svetozar Marović, ako ga Srbija uskoro ne izruči Crnoj Gori, biti slobodan čovjek – jer mu 10. oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne od tri i po godine robije – Božović je kazao da je država mogla da uradi to da Marović bude dostupan nadležnima i da se nada da će jednom biti ispitana odgovornost onih koji su omogućili da on ne bude u Crnoj Gori.
Ministarstvo pravde skoro je najavilo da namjerava da predloži tri modela oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Dokle se stiglo s realizacijom te ideje, i kad će Crna Gora dobiti “anti-mafija” zakon? Zašto mislite da ću u vlasti biti podrške za taj zakon ako je njegovo usvajanje propadalo više puta od smjene vlasti 2020? Je li nekima u vlasti interes da se ne usvoji taj propis (kome)?
Te intervencije jesu kompleksne i osjetljive, jer s jedne strane imamo stavove i međunarodnih institucija da je protok vremena učinio svoje i da se neka pitanja više ne mogu otvarati kroz (krivične) postupke, a druga je očekivanje javnosti da se oduzme imovina onima koji ne mogu opravdati njeno porijeklo. Tačno je da je ranije bilo određenih predloga, ali ti predlozi nisu prošli ni test Evropske komisije i Crna Gora tada nije imala zvanično pozitivno mišljenje. Naprotiv. Podsjetiću da je čak i od same EU tada jasno sugerisano da se s procesom izmjena nastavi i da se nastavi komunikacija s međunarodnim partnerima i nevladinim sektorom, ali to, nažalost, tada nije sprovedeno. Izgubili smo zbog toga određeno vrijeme, a sve to je poremetilo i samo povjerenje EU u Crnu Goru, i mi prosto takve greške ne želimo i ne smijemo da ponovimo. Zato smo čekali analize od međunarodnih eksperata koji su nam dali dovoljno materijala da nastavimo s radom, i do kraja godine će prva rješenja biti predstavljena javnosti.
Intencija je da se uvede najbolja praksa iz italijanskog modela oduzimanja imovine, koji je prošao test i vremena, ali i opravdanosti koju je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava. Naredba o sprovođenju istrage mora biti početna tačka za oduzimanje imovine, a predložićemo i da se određene procesne radnje vrše i protiv lica koja će relevantna tijela smatrati sumnjivim da posjeduju imovinu koju ne mogu opravdati. Takve sumnje bi bile potvrđene od Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), na osnovu operativnih saznanja i provjera.
Naša intencija je da se privremeno oduzme imovina svim licima za koja se smatra da je ne mogu dokazati, a koriste je u kriminalne svrhe. Tu sumnje bi bile dokazane od profesionalaca iz sektora bezbjednosti. Sve ovo će, kao što sam rekao, biti dio javnih rasprava i konsultacija.
Kad ćete predložiti izmjene Krivičnog zakonika kojima će biti precizirano krivično djelo nezakonito sticanje bogatstva i tako otvoriti prostor za vođenje finansijskih istraga i prošireno oduzimanje imovine? Očekujete li da će poslanici vlasti podržati ove izmjene?
Naravno da očekujem, i snažno ću se zalagati za to. Sve izmjene moraju proći test kod Evropske komisije, kako se ne bi dogodila greška koju sam opisao kroz odgovor na prethodno pitanje. Poslaćemo ubrzo naše predlog EU, a po dobijanju pozitivnog mišljenja, nastavićemo s daljom procedurom.
U jesen 2024. najavili ste da početkom 2025. planirate da u “određenom obliku” uvedete veting, tj. postupak provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom, te njihovih profesionalnih kompetencija. Zašto do sada ništa nije urađeno na tom planu? Kad će biti urađeno i koji model vetinga planirate da uvedete?
Mislim da je priča o vetingu odavno predimenzionirana i da je nerijetko korišćena na pogrešan način. Prvo, u posljednjih pet godina u sistemu sudstva nije gotovo polovina od ukupnog broja sudija (koja je do tada bila) i na te pozicije su došli neki drugi ljudi. Da smo tada počeli reizbor sudija i državnih tužilaca, teško da bismo “promijenili” veći broj. Osim toga, Evropska komisija s ogromnom pažnjom prati ovu temu i zbog pojedinih neuspješnih praksi u Evropi. Zato i ovome pristupamo studiozno, kako ne bismo iz dnevnopolitičkih razloga podlegli pritisku i povukli poteze koji će narušiti naš evropski put, ali i usporiti rad institucija.
Jačanje etičke i disciplinske odgovornosti, započinjanje krivičnih postupaka i eventualno buduće osuđujuće presude – najbolji su odgovor za sprovođenje vetinga. Uvođenje većeg stepena kontrole javnih funkcionera kroz Zakon o sprečavanju korupcije, kao i najveći stepen provjera za popunjavanje kadra u budući specijalni sud, takođe. Idemo korak po korak, uvodimo veting institucionalno kroz mehanizme koji će pokazati da nije riječ političkoj “sablji” već o institucionalnim naporima da nam u sudstvu budu najbolji.
Da li to znači da vetinga u klasičnom smislu neće biti?
Sve što sam rekao ne govori da vetinga neće biti, već da je to jedan kontinuirani proces koji se odvija fazno, uz usaglašavanje s EU.
Evropska komisija i ove godine je u godišnjem izvještaju ukazala na nedovoljno efikasnu borbu Crne Gore protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, odnosno na nedostatak presuda protiv “krupnih riba”. Ko je odgovoran za to, zašto pet godina od smjene vlasti DPS-a jedva da ima presuda u visokoprofilnim slučajevima, zašto se ne sprečavaju odugovlačenja suđenja unedogled i sl?
Nesporna je činjenica da svi očekujemo okončanje postupaka iz sfere borbe protiv visoke korupcije, ali isto tako, postoje nerijetko i objektivni razlozi zbog čega se do njih do danas nije došlo u onom opsegu koji očekujemo. Prvo, nisu svi postupci otvoreni prije pet godina, baš kao što i promjene u državnom tužilaštvu i sudstvu nisu započele odmah nakon promjena 30. avgusta 2020. Osim, toga, nama je na snazi još Zakonik o krivičnom postupku koji pruža određene mehanizme koji su jasno bili zloupotrebljavani i koji nisu dali prostora da imamo veći stepen procesne discipline.
Takođe, neki od tih procesa su veoma kompleksni, pa zahtijevaju vrijeme. Sve to takođe sagledava i EU, a samim tim i prati naš rad, pa kao rezultat toga vidimo mnogo veći broj održanih ročišta i riješenih predmeta u Višem sudu u Podgorici, u Apelacionom sudu Crne Gore i Vrhovnom sudu Crne Gore, a taj trend je prisutan i brojnim drugim ustanovama. Na nama u izvršnoj vlasti je da nastavimo sa stvaranjem uslova za jačanje prostornih kapaciteta, ali i za kreiranje pravnih propisa koji će pomagati efikasnost postupka.
Smatrate li da je šef parlamenta i NSD-a Andrija Mandić nedavnim kritikama na račun Državnog tužilaštva, optužujući ih da žele da postanu “četvrta grana vlasti”, ugrozio autonomiju tužilaštva?
Skupština je institucija u kojoj nekad mi političari koristimo riječi koje svjesno ili nesvjesno mogu da kreiraju sliku o političkom pritisku na rad pravosuđa. Nekad je to izlaganje na koje ste se osvrnuli, nekad je to nazivanje tužilaca “SKY tužiocima”, nekad je komentarisanje nepravosnažnih presuda… Stava sam da svi moramo, naročito sad kada smo jako blizu zatvaranja poglavlja 23, da se uzdržimo od ovih akata i da omogućimo sudstvu i državnom tužilaštvu da nesmetano vrše poslove iz domena njihove nadležnosti. Državno tužilaštvo, a naročito Specijalno državno tužilaštvo (SDT), percipirano je kod naših, prije svega objektivnih, međunarodnih partnera kao jedna od najefikasnijih i najboljih institucija u našoj državi i kao organ koji konstantno isporučuje rezultate, i stava sam da zbog toga zavređuju našu punu podršku. Konstruktivna kritika je dobrodošla prema svima, ali moramo imati na umu da nismo svi političari i da nemamo svi jednak arsenal za davanje odgovora u javnom medijskom prostoru.
Ima li, prema Vašoj ocjeni, korupcije u crnogorskom sudstvu, kako tvrde funkcioneri nekih partija vlasti? Ako ima, u kojoj mjeri i šta preduzimate da je ne bude?
Smatram da korupcija postoji u svim porama društva, i siguran sam da ni sudstvo nije imuno na to, ali ne mislim da ga ima više nego u drugim profesionalnim djelatnostima od javnog značaja. A naročito ne podržavam i ne prihvatam teze da su “sve sudije korumpirane” ili svi tužioci, advokati, notari… Smatram da svaki slučaj mora biti individualizovan, a i činjenica da su neki postupci pokrenuti, bez namjere da ugrozim pretpostavku nevinosti, govore i o tome da organi pravusuđa, a prije svega SDT, ne pružaju “esnafsku” podršku – naprotiv. Što se tiče Ministarstva pravde, prije pet mjeseci smo poslali Predlog izmjena i dopuna zakona o sprečavanju korupcije koji predviđa dodatni stepen kontrole javnih funkcionera, među kojima su i sudije. Očekujem da i te novine budu dio pozitivnih propisa, a podsjetiću da pripremamo i poseban zakon o zaštiti zviždača.
Nedavno ste najavili proces uspostavljanja specijalnog suda za organizovani kriminal i visoku korupciju, rekavši da ta institucija može biti osnovana u kratkom roku. Do kad, okvirno, planirate da je uspostavite, i po kom kriterijumu će se birati sudije za taj sud? Kako naći sudije, ako fale Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici?
Tema formiranja Specijalnog suda biće dio rada novoformirane radne grupe. Ne bih sad prejudicirao rokove i procedure, svakako ćete biti blagovremeno infomisani. Naša intencija je da najbolji u našem društvu, a koji ispunjavaju stručne i etičke kriterijume, budu dio ovog suda. To podrazumijeva strože kriterijume, ali i bolje uslove za rad.
Specijalni sud biće formiran po najsavremenijim standardima, ali i po ugledu na dobru praksu iz regiona – konkretno Beograd. Otvorićemo proces da i oni koji danas nisu sudije, ali su izuzetni pravnici budu dio tog suda jer nam najbolji trebaju. Radna grupa za formiranje ovog suda će prvi sastanak imati sljedeće sedmice.
Nacrtom izmjena Zakona o Ustavnom sudu predviđeno je da sudije tog suda odlaze u penziju sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Zašto ste predložili to rješenje, a ne ono koje je predviđeno Zakonom o PIO – da se sudije Ustavnog suda, kao i one ostalih sudova, penzionišu sa 65 godina? Da li takav predlog favorizuje sudije Ustavnog suda u odnosu na sudije ostalih sudova?
Ovaj predlog je potekao iz razloga što je više puta najavljivana potreba jednoobraznog definisanja ovog pitanja i usaglašavanja svih zakonskih propisa, ali i zbog činjenice da je potrebno razmotriti i potrebu za zadržavanjem iskusnog kadra, dok god je to moguće. Ovi predlozi su poslati Venecijanskoj komisiji i nakon dobijanja komentara će svakako biti dio javne rasprave, a samim tim i formiranja konačnog stava po ovom pitanju.
Nacrtom je predloženo i da sudije kojima prestaje funkcija, neće moći da učestvuju na sjednicama na kojima će se utvrđivati razlozi za prestanak njihove funkcije. Da li su sudije trebalo tako da postupaju i bez te norme, odnosno da se izuzimaju iz odlučivanja u svojoj stvari?
Nažalost, nismo imali i još nemamo jasnu normu koja nalaže takvo postupanje, a svakako smo stava da je to jedino objektivno i primjereno. Nadamo se da će ovaj predlog zaživjeti i biti dio novog zakonskog rješenja, što je svakako i bila jedna od preporuka Venecijanske komisije.
Kako komentarišete to što će nekadašnji visoki državni funkcioner Svetozar Marović, ako ga Srbija uskoro ne izruči Crnoj Gori, biti slobodan čovjek jer 10. oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara njegove kazne od tri i po godine robije? Da li je Crna Gora mogla još nešto da uradi da spriječi zastaru? Kad je Ministarstvo pravde posljednji put od nadležnih organa Srbije dobilo odgovor, i kakav, u vezi slučaja Marović?
Crna Gora je mogla da uradi to da Svetozar Marović ne bude nedostupan našim organima, i nadam se da ćemo jednom dati odgovor i ispitati odgovornost onih koji su omogućili da on ne bude u Crnoj Gori i da danas imamo ovakav epilog. Više puta su ministri pravde, uključujući i moju malenkost, dostavljali zahtjeve za izručenje, ali formalni odgovor nismo dobili.
Šta je Crna Gora mogla da uradi da Marović bude dostupan, i koga smatrate odgovornim za to što on nije u Crnoj Gori?
Jasno je da je Svetozar Marović napustio Crnu Goru prije više od 10 godina i jasno je da se takva okolnost nije smjela dogoditi. Srbija nije u obavezi da izruči Marovića, niti da nas obavijesti zašto to ne želi da uradi i da li postoje neke prepreke (npr. azil). To je, prosto, standard u ovakvim međunarodno-pravnim situacijama. Ali je naša obaveza bila da do toga ne dođe, a došlo je prije više od decenije, a mi ne znamo ni do danas ko je za to odgovoran.
Oštrije kazne za oružje treba da odobri Evropska komisija
Početkom godine ste, nakon masakra na Cetinju u kom je stradalo 13 osoba, najavili pooštravanje kazne zatvora za neovlašćeno držanja oružja, ali od toga još ništa nije bilo. Zašto? Kad će te kazne biti pooštrene i ne mislite li da je važno da se taj proces ne odugovlači?
Naravno da mislimo i najkraćem roku smo pripremili Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, postrožili zaprijećene sankcije i ti predlozi su Evropskoj komisiji poslati 18. juna ove godine. Čim budu “odobreni”, biće upućeni ka Skupštini.
Izrađuju poseban zakon o zaradama u pravosuđu
Šta Ministarstvo pravde preduzima da poboljša uslove rada sudijama?
U završnj fazi je rad Radne grupe za izradu posebnog zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, kojim će se garantovati finansijska nezavnost nosilaca ovih funkcija. Osim toga, podsjećamo da je na inicijativu Ministarstva pravde došlo do izmjena relevantnih zakona iz oblasti pravosuđa, na osnovu kojih sve sudije i državni tužioci imaju pravo na dodatak na zaradu od 30 odsto.
Izvor: Vijesti