Ako uzmemo u obzir činjenicu da svakog dana više od 100 kamiona i kombi vozila sa otpadom iz devet opština ulazi u krug regionalne deponije u Podgorici, jasno je koliki bi problem nastao ukoliko bi došlo do prekida njenog rada.
To je u intervjuu za “Vijesti” poručio direktor podgoričke “Deponije” Aleksandar Božović.
On je upozorio na to da je sanitarna kada broj četiri popunjena oko 93 odsto, a da bi odlaganje izgradnje nove ugrozilo stabilnost komunalnog sistema, javno zdravlje i životnu sredinu.
Na rad tog preduzeća, ocijenio je Božović, direktno se održava i pad nivoa reciklaže zbog povećane količine otpada koji se odlaže i stvara dodatni pritisak na kapacitete.
Kako danas, iz ove perspektive, ocjenjujete poslovanje “Deponije” tokom 2025. i šta biste izdvojili kao najvažniji rezultat, ali i najveći izazov u prošloj godini?
Iz današnje perspektive, poslovanje “Deponije” tokom 2025. možemo ocijeniti kao izuzetno uspješno i prelomno za dalje funkcionisanje kompanije. Novi menadžment je krajem 2023. zatekao kompaniju u veoma teškom stanju, sa visokim dugovima, značajnim obavezama prema zaposlenima i velikim iznosom nenaplaćenih potraživanja. Tokom 2024. fokus je bio na sanaciji zatečenog stanja i stabilizaciji poslovanja, dok je 2025. obilježena realizacijom krupnih razvojnih projekata.
Najvažniji rezultat u prethodnih 12 mjeseci svakako je potpuna finansijska stabilizacija kompanije i podizanje likvidnosti i profitabilnosti na najviši mogući nivo, što je rezultiralo rekordnim prihodima i dobiti u istoriji “Deponije”. Očekivani prihod u 2025. godini iznosi oko devet miliona eura, dok se dobit procjenjuje između 1,5 i dva miliona eura, što jasno potvrđuje uspješnost sprovedenih mjera i odgovorno upravljanje.
Posebno smo ponosni na uspostavljanje sistema zbrinjavanja otpadnih guma kroz nabavku savremene drobilice, jedine te vrste u Crnoj Gori, čime je započeto sistemsko rješavanje jednog od najvećih ekoloških problema na državnom nivou. Takođe, započeta je izgradnja sanitarne kade broj pet, uz potpuno novi sistem kaptacije biogasa, kao i značajan iskorak u selektivnom prikupljanju stakla i jestivog otpadnog ulja, koje se prvi put tretiraju kao vrijedan resurs, a ne kao otpad za odlaganje.
Istovremeno, kompanija je kadrovski i tehnički osnažena, unaprijedili smo organizaciju rada i modernizovali zastarjelu mehanizaciju, čime smo “Deponiju” osposobili za nove poslove i dalji razvoj.
Najveći izazov u protekloj godini bilo je istovremeno sanirati naslijeđene probleme i pokrenuti ambiciozne razvojne projekte, ali su ostvareni rezultati pokazali da je “Deponija” danas stabilno, profitabilno i razvojno orijentisana kompanija, spremna za nove izazove i investicije.
Izgradnja nove sanitarne kade bila je jedna od centralnih tema ove godine. U kojoj je sada fazi projekat i kako procjenjujete njegov značaj za stabilno i bezbjedno funkcionisanje deponije?
Realizacija projekta pete sanitarne kade odvija se u skladu sa svim važećim evropskim standardima i propisima Crne Gore. Svi radovi i pripreme sprovode se pažljivo i sistematski, uz poštovanje zakonskih zahtjeva i ekoloških normi, kako bi se osiguralo sigurno i dugoročno odlaganje otpada, očuvanje životne sredine i održivost deponije.
U javnosti se često postavlja pitanje da li su kapaciteti deponije za odlaganje otpada pod pritiskom. Kako danas izgleda realno stanje na terenu, koliko su postojeće sanitarne kade popunjene i šta bi za rad Deponije značilo eventualno odlaganje izgradnje nove kade?
Ako uzmemo u obzir činjenicu da svakog dana više od 100 kamiona i kombi vozila sa otpadom uđe u krug deponije, jasno je koliki bi problem nastao kada bi se proces odlaganja i deponovanja otpada iz devet opština zaustavio samo na jedan dan.
Kao regionalna deponija, imamo ključnu ulogu u funkcionisanju komunalnog sistema, a svaki prekid rada direktno i momentalno bi ugrozio životnu sredinu, javno zdravlje i komunalni red.
Planirano je ukupno šest sanitarnih kada, od kojih su do sada izgrađene četiri. Sanitarna kada broj četiri, koja prima 480.000 kubika otpada, trenutno je popunjena oko 93 odsto i očekuje se da će kapacitet biti dostignut za otprilike dva mjeseca. Ukupni vijek trajanja deponije ograničen je na pet do sedam godina u ovakvom formatu.
Odlaganje izgradnje nove kade značilo bi prekid kontinuiranog rada, što bi direktno ugrozilo očuvanje životne sredine, zdravlje stanovništva i stabilnost komunalnog sistema devet opština koje odlažu svoj otpad kod nas.
Građani iz okolnih naselja iznosili su primjedbe u vezi sa mirisima, prašinom i potencijalnim uticajem odlaganja otpada na kvalitet vazduha, zemljišta i podzemnih voda. Koje mjere trenutno primjenjujete kako biste te rizike držali pod kontrolom i na koji način pratite rezultate tih mjera?
Rezultate mjera pratimo kroz stabilnost sistema, redovan prijem otpada i sprečavanje pojave divljih deponija, zagađenja i zdravstvenih rizika. Stručnjaci iz sertifikovane i akreditovane laboratorije Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) redovno vrše ispitivanja kvaliteta vazduha, voda, ocjednih voda, zemljišta, kao i nivoa buke. Cjelokupan proces rada sprovodimo u skladu sa važećim zakonima i evropskim standardima za upravljanje otpadom, čime obezbjeđujemo kontinuirani monitoring i pravovremenu reakciju na eventualna odstupanja.
Tokom jeseni 2025. mještani su organizovali blokade ulaza i najavili podnošenje tužbi, navodeći više razloga za nezadovoljstvo. Kako Vi vidite te reakcije građana i da li postoji prostor za unapređenje komunikacije i povjerenja između “Deponije” i lokalne zajednice?
“Deponija” obavlja djelatnost od javnog interesa za devet opština, uz nastojanje da u kontinuitetu njeguje korektan i otvoren odnos sa lokalnom zajednicom. U obavljanju djelatnosti pridržavamo se propisa i procedura koje uređuju ovu oblast, uz saradnju sa nadležnim institucijama. Svjesni smo da se povjerenje gradi postepeno, zbog čega ostajemo otvoreni za dijalog i dodatno unapređenje komunikacije sa mještanima. U tom cilju, ostvarili smo saradnju sa lokalnom zajednicom kroz komunikaciju i održavanje sastanaka sa predstavnicima mještana.
Najava izgradnje dodatnih sanitarnih kada izazvala je različite reakcije u javnosti, posebno u pogledu očekivanog uticaja na okolinu i kvalitet života u obližnjim naseljima. Kako odgovarate na te dileme i kako će se, po vašem mišljenju, pratiti i kontrolisati uticaj tog projekta nakon početka realizacije?
Razumijemo dileme javnosti, ali izgradnja sanitarnih kada predstavlja plansko i zakonski definisano rješenje za bezbjedno odlaganje otpada. Projekat će se realizovati uz primjenu savremenih tehničkih i ekoloških standarda, a njegov uticaj na okolinu pratiće se kontinuiranim monitoringom u saradnji sa nadležnim i stručnim institucijama. Ovaj sistem funkcioniše po istim principima i standardima koji se primjenjuju u zemljama Evropske unije, čime se osigurava visok nivo zaštite životne sredine i javnog zdravlja.
Podaci pokazuju da se u Crnoj Gori reciklira manje otpada nego ranije, uprkos postojećim zakonskim obavezama. Kako se taj trend odražava na rad “Deponije” i šta vidite kao ključne prepreke u unapređenju reciklažnog sistema?
Pad nivoa reciklaže direktno se odražava na rad “Deponije” kroz povećane količine otpada koji se odlaže i dodatni pritisak na kapacitete. Ključne prepreke vidimo u nedovoljnoj primarnoj selekciji otpada, ograničenoj infrastrukturi i potrebi za snažnijom koordinacijom svih učesnika u sistemu, kao i većem učešću građana u procesima odvajanja otpada, kao i nedovoljno razvijenoj i dosljedno primjenjivanoj kaznenoj politici u ovoj oblasti.
Izazovi poput nedovoljnog odvojenog prikupljanja otpada, ograničenih kapaciteta za sortiranje i nerazvijenog tržišta sekundarnih sirovina često se navode kao razlog niske stope reciklaže. U okviru nadležnosti “Deponije”, gdje vidite prostor da preduzeće kojim rukovodite bude aktivniji faktor u podizanju stepena reciklaže?
U okviru svojih nadležnosti, “Deponija” prepoznaje značajan prostor da bude aktivan i snažan faktor u povećanju stepena reciklaže kroz unapređenje selektivnog prikupljanja otpada, obrade i plasiranja reciklabilnih materijala. Preduzeti su konkretni koraci – prikupljanje stakla, jestivog otpadnog ulja, ambalažnog i električnog otpada, koji se danas ne odlažu pasivno, već se aktivno sortiraju i vraćaju u proizvodne tokove. Posebno je aktuelan projekat “Sakupljanje električnog otpada iz domaćinstava”, koji se realizuje u saradnji sa Eko-fondom i namijenjen je fizičkim licima.
Postavljanjem namjenskih koševa na više lokacija u gradu, uvođenjem jasnih pravila za pravna lica, kao i sklapanjem ugovora o prikupljanju reciklabilnih materijala, stvaramo stabilne osnove za povećanje količina otpada koji se reciklira. Pored toga, postavljanjem zvona za staklo na ključnim lokacijama dodatno ćemo olakšati odvojeno prikupljanje staklene ambalaže, čime se unapređuje reciklaža i smanjuje količina otpada na sanitarnim kadama.
Poseban iskorak predstavlja i činjenica da je “Deponija” 2025. prvi put učestvovala na Podgoričkom novogodišnjem pazaru kroz akciju “Svaka kanta po boji – otpad broji!”, sa ciljem promocije selektivnog prikupljanja otpada i unapređenja ekološke svijesti, kako kod zakupaca kućica, tako i kod građana i posjetilaca.
Paralelno sa operativnim aktivnostima, kroz brojne edukativne i ekološke akcije kontinuirano radimo na podizanju svijesti javnosti. Dodatni iskorak predstavlja i ulaganje u savremena postrojenja, poput postrojenja za preradu otpadnih guma, čime se rješavaju dugogodišnji ekološki problemi i otpad pretvara u vrijedan resurs.
Sve ove aktivnosti potvrđuju da “Deponija”, u okviru svojih nadležnosti, ima ključnu ulogu u razvoju održivog sistema upravljanja otpadom i povećanju stope reciklaže.
U planu postrojenje za proizvodnju struje iz biogasa
Pored izgradnje nove kade, koji biste projekat ili mjeru izdvojili kao najvažniju za unapređenje rada Deponije u narednom periodu – bilo u pogledu infrastrukture, zaštite životne sredine ili saradnje sa lokalnom zajednicom?
Pored izgradnje sanitarne kade broj pet, trenutno najvažnijeg projekta za unapređenje rada “Deponije”, u narednom periodu izdvajamo razvoj energetske infrastrukture zasnovane na iskorišćavanju otpada.
Nakon dobijanja potrebnih dozvola i kompletne dokumentacije koje očekujemo uskoro, planirana je izgradnja bioenergetskog postrojenja za pretvaranje biogasa u električnu energiju. Studija je već urađena, a trenutno smo u procesu obezbjeđivanja granta za narednu godinu od strane međunarodne finansijske institucije. Ovim postrojenjem bi se značajno smanjile emisije štetnih gasova i dodatno unaprijedila zaštita životne sredine, ali i obezbijedila električna energija za oko 400 domaćinstava.
Paralelno sa tim, u završnoj fazi je studija izvodljivosti za potencijalnu izgradnju postrojenja “waste to energy”, koje bi omogućilo pretvaranje otpada u električnu energiju. Ova studija će dati jasne pokazatelje o tehničkoj i ekonomskoj opravdanosti projekta, ali i o njegovom dugoročnom značaju za održivo upravljanje otpadom.
Kada je riječ o saradnji sa lokalnom zajednicom, poseban akcenat ostaje na edukaciji i uključivanju građana, djece i mladih. Nastavljamo aktivnosti prikupljanja knjiga, koje smo započeli prije dvije godine prvi put, kao i projekte selektivnog prikupljanja stakla i drugih reciklabilnih materijala. “Deponija” već ima uspostavljenu aktivnu i sadržajnu saradnju sa ministarstvima, fakultetima, Eko-fondom i drugim relevantnim institucijama, kroz zajedničke projekte, studije, edukativne programe i ekološke inicijative. U narednom periodu fokus će biti na daljem produbljivanju te saradnje, njenom institucionalnom jačanju i realizaciji konkretnih razvojnih projekata, kako bi se postojeća znanja i resursi što efikasnije iskoristili. Cilj je da se kroz partnerstva dodatno unaprijedi sistem u kojem se otpad tretira kao vrijedan resurs, a lokalna zajednica ostaje aktivan i ravnopravan partner u procesu održivog upravljanja otpadom.
Koja su tri ključna prioriteta kojima će se “Deponija” baviti u 2026. godini i kakvu biste poruku povodom Nove godine uputili građanima Podgorice i okolnih opština kada je riječ o zajedničkoj brizi o otpadu i zaštiti životne sredine?
Tri ključna prioriteta “Deponije” u 2026. godini biće dalje jačanje infrastrukturnih i ekoloških kapaciteta, uz nastavak odgovornog upravljanja otpadom. Prvi prioritet je izgradnja bioenergetskog postrojenja, koje će omogućiti pretvaranje biogasa u električnu energiju i značajno smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu. Drugi prioritet je puštanje u rad sanitarne kade broj pet, zajedno sa potpuno novim i savremenim sistemom kaptacije biogasa, čime se dodatno unapređuje bezbjednost i održivost sistema odlaganja otpada. Treći važan prioritet biće dalji razvoj i kontinuitet u zbrinjavanju otpadnih guma, kroz pun kapacitet rada postrojenja, čime se rješava jedan od dugogodišnjih ekoloških problema u Podgorici i Crnoj Gori.
Povodom Nove godine, građanima Podgorice, okolnih opština i cijele Crne Gore želim da u 2026. uđu sa još većom sviješću o značaju odgovornog odnosa prema otpadu i prirodi. Zaštita životne sredine je zajednička obaveza svih nas – institucija, kompanija i građana. Svaki pravilno odložen i selektovan komad otpada doprinosi čistijem gradu, zdravijem okruženju i održivoj budućnosti za generacije koje dolaze. “Deponija” ostaje pouzdan partner zajednici na tom putu.
Izvor: Vijesti
