Biznis danasEkonomija, kompanije i tržišta Crne Gore na jednom mjestu.19. новембар 2026.
↗ Tržišta
Učitavanje tržišta…

Boljević: Prvi rezultati ruske vakcine protiv raka ohrabrujući, pacijenti iz Crne Gore mogli bi na liječenje u Moskvu

Boljević: Prvi rezultati ruske vakcine protiv raka ohrabrujući, pacijenti iz Crne Gore mogli bi na liječenje u Moskvu

Prvi rezultati primjene ruske personalizovane vakcine protiv raka su ohrabrujući, jer kod pacijenta sa melanomom, koji je završio terapiju, nijesu registrovane nove metastaze, kazao je profesor dr Sergej Boljević sa Univerziteta Sečenov u Moskvi, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore. Ipak, naglasio je da je riječ o prvom pacijentu i da je za konačnu potvrdu efikasnosti liječenja potrebno praćenje tokom naredne tri do pet godina. Najavio je i mogućnost dolaska pacijenata iz Crne Gore na liječenje u Moskvu.

Boljević je objasnio da su naučnici oprezni u predstavljanju rezultata kako pacijentima ne bi davali lažnu nadu, ali da dosadašnji nalazi pokazuju da je terapija kod prvog pacijenta dala ohrabrujuće rezultate.

„To je jedan pacijent. Zato možemo da kažemo da je to mali korak za nas, ali veliki za čovječanstvo. Vrlo smo oprezni, mi ne možemo dati ljudima neku lažnu nadu. Zato smo krenuli sa jednim pacijentom. Prvog aprila je dobio prvu dozu vakcine i tokom pola godine dobijao je terapiju svakih 21 dan. U septembru je završio terapiju i pokazalo se da nema nikakvih metastaza“, kazao je Boljević.

Naglasio je da se na osnovu jednog slučaja još ne može sa sigurnošću govoriti o potpunom izlječenju i dugoročnoj efikasnosti terapije.

„Treba čekati tri do pet godina, tako je to u onkologiji, da bi se dokazalo da je metodologija stvarno efikasna. Ali već sada on klinički nema poremećaja. On je sada potpuno zdrav čovjek“, rekao je Boljević.

Objašnjavajući kako funkcioniše vakcina, naveo je da je cilj da se imunski sistem pacijenta osposobi da prepoznaje i napada tumorske ćelije.

Prema njegovim riječima, u razvoju terapije značajnu ulogu ima vještačka inteligencija, koja omogućava brže prepoznavanje mutacija i karakteristika tumora.

„Mi ovdje obučavamo sopstvene ćelije da se bore protiv tumora. Tumor se nalazi kao pod kišobranom, zato ga sopstveni organizam ne može naći. Mi taj kišobran skidamo. Nalazimo neoantigene koji se nalaze na ćelijama tumora. Njih je vrlo mnogo i nama pomaže u tome vještačka inteligencija. Ona za sat, sat i po može da pronađe mutacije, a da to radi čovjek, trebalo bi mu pola godine ili godinu“, objasnio je Boljević.

Istakao je da na razvoju terapije radi konzorcijum koji okuplja 17 univerziteta, uključujući medicinske i matematičke ustanove, te da je saradnja stručnjaka različitih oblasti važna za razvoj ove tehnologije.

Boljević je objasnio da je riječ o personalizovanoj terapiji, odnosno da se vakcina izrađuje posebno za svakog pacijenta, na osnovu karakteristika njegovog tumora.

„Vakcina je personalizovana za svakog bolesnika i za svaku vrstu tumora. Uzima se normalno tkivo, uzima se tkivo tumora i onda pomoću vještačke inteligencije nalazimo gdje su mutacije. To je vrlo važno, jer se zna da je personalizovana terapija nešto što sve više dolazi do izražaja u svim oblastima medicine“, naveo je Boljević.

Prije početka terapije, kako je objasnio, pacijent mora proći odgovarajuće medicinske analize, nakon čega stručni konzilijum odlučuje da li može primiti vakcinu. Preparat se potom izrađuje individualno, u skladu sa karakteristikama tumora.

Prema njegovim riječima, ruski stručnjaci planiraju da do kraja godine prošire primjenu terapije na još 20 pacijenata sa melanomom, a tokom naredne godine i na veći broj oboljelih.

Najavio je da bi od februara ili marta naredne godine terapija mogla početi da se primjenjuje i kod određenih oblika raka pluća, dok su u planu i druge vrste malignih bolesti.

„Mi ćemo sada proširiti na 20 bolesnika do kraja godine, a na 100 bolesnika sljedeće godine. Već od februara i marta imaćemo rak pluća, a u toku godine doći će na red bubrezi, mokraćna bešika, dojka i pankreas. To je samo početak. Princip je isti za sve vrste organa“, kazao je Boljević.

Naglasio je, međutim, da je za sada odobrena primjena vakcine kod melanoma, dok širenje terapije na druge vrste tumora zavisi od odluka nadležnih zdravstvenih institucija u Rusiji.

Govoreći o tome kome je terapija namijenjena, objasnio je da se u početnoj fazi biraju pacijenti kod kojih prethodni načini liječenja nijesu dali rezultate.

„Mi biramo ljude koji su prošli sve vrste liječenja, i hemoterapiju i druge terapije, a ništa im nije pomoglo. Četvrti stadijum sa metastazama može da se liječi ovom vakcinom. Možda će u početku i dalje tako biti, ali ćemo sve više uzimati i pacijente iz ranijih stadijuma“, naveo je Boljević.

Kada je riječ o bezbjednosti terapije, istakao je da kod prvog pacijenta nijesu zabilježeni značajni neželjeni efekti, ali je upozorio da jedan slučaj nije dovoljan za donošenje konačnih zaključaka.

„Neželjeni efekti kod ovog bolesnika praktično nijesu postojali, ali znate da mogu da budu neželjeni efekti i to ćemo pratiti. Jedan bolesnik, ako nema neželjene efekte, to ne znači da ih drugi neće imati“, naglasio je Boljević.

Posebno je govorio o mogućnosti da pacijenti iz Crne Gore i regiona dođu na liječenje u Moskvu.

Kako je objasnio, zainteresovani pacijenti najprije bi morali da prođu dijagnostiku i procjenu stručnog konzilijuma, nakon čega bi, ukoliko dobiju odobrenje, za njih bila pripremljena personalizovana terapija.

„Što se tiče pacijenata iz Crne Gore, oni isto mogu da dođu. Imamo sve organizovano da dolaze na liječenje u Moskvu i na dijagnostiku. Ako im konzilijum da zeleno svjetlo da mogu dobiti vakcinu, onda ona počinje da se pravi. Ovdje nema nikakvih prepreka da dolaze pacijenti“, kazao je Boljević.

Dodao je da mu se već obraćaju pojedini pacijenti zainteresovani za ovu vrstu liječenja i izrazio očekivanje da će neki od njih doći u Moskvu.

Boljević smatra da bi Crna Gora u budućnosti mogla da razvije i sopstveni visokotehnološki naučni centar koji bi se bavio ovim tehnologijama i sarađivao sa ruskim institucijama i Institutom Torlak u Srbiji.

„Bilo bi vrlo zanimljivo da se u Crnoj Gori napravi jedan visokotehnološki naučni centar koji bi se bavio ovim tehnologijama i koji bi zajedno sa Torlakom mogao da radi na pravljenju vakcine u regionu. Tada bolesnici ne bi morali da idu u Moskvu. Rusija nije protiv toga, oni su zainteresovani da se tehnologija dijeli“, rekao je Boljević.

Objasnio je da bi za realizaciju takvog projekta bile potrebne odgovarajuće dozvole, finansijska sredstva i podrška nadležnih institucija.

„Onda bi Crna Gora postala jedan snažan naučni centar i tu bi dolazili međunarodni naučnici na kongrese i simpozijume. Crna Gora može to da napravi. Imamo sve uslove za to, ali treba dobra volja“, zaključio je Boljević.

Izvor: RTCG

Diskusija

Komentari čitalaca 0

Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.

Uključite se u razgovorVaš email ostaje privatan.