Vladu čiji će premijer biti Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad, najvjerovatnije će podržai 43 poslanika i ona će imati jaku međunarodnu podršku, iako je jasno da će u startu biti nestabilna.
Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, zapadni partneri Crne Gore smatraju da bi Vlada u Skupštini Crne Gore imala podršku 43 poslanika, i to 24 Pokreta Evropa sad, sedam Demokrata, šest Bošnjačke stranke, tri iz albanskih partija, dva iz Socijalističke narodne partije i jednog iz Hrvatske građanske inicijative. Prema istim izvorima, postoji mogućnost da još jedan poslanik da podršku, što bi onda bila simbolična 44 glasa podrške za 44. Vladu.
U ovakvoj raspodjeli kolača dobro će proći Demokrate, jer, pored mjesta u izvršnoj vlasti, gotovo je sigurno da će dobiti i mjesto predsjednika Skupštine, koje će ponovo pripasti lideru te partije Aleksi Bečiću.
Svi izborni uspjesi ili neuspjesi Demokratske partije socijalista i koalicije „Za budućnost Crne Gore“ ostavljeni su po strani i oni su sada na rezervnoj klupi, ali nisu u potpunosti odbačeni i još uvijek važe za moguće partnere u slučaju krize vlasti. Od DPS-a i bivšeg DF-a očekuje se da podrže sve evropske inicijative Vlade i parlamenta, kao i deblokiranje državnih institucija. Građanski pokret URA je na političkom ledu i o njima može samo da razmišlja mandatar, odnosno budući premijer Milojko Spajić, mada je on još prije izbra saopštio da sa njima neće ni pregovarati o sastavu buduće vlade. Iako je tada saopštio da će pregovarati sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Radnička partija, to se vjerovatno neće dogoditi jer takvu izvršnu vlast neće podržati međunarodni partneri.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.
Istovremeno je odbacila navode lidera ZBCG, koji su prethodno predvodili Demokratski front, da takav stav Amerike predstavlja miješanje u izbornu volju građana i suverenost Crne Gore, ocjenjujući ih „provokativnim i neutemeljenim“. Iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ poručili su da bez njih nema stabilne vlade, a oni koji žele nestabilnost u Crnoj Gori ne nalaze se u njihovoj koaliciji, već, kako su kazali, u određenim ambasadama.
– Svojim miješanjem američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke još jednom je potvrdila da ona u stvari sastavlja crnogorsku vladu jer je mandat dala sama sebi – ocijenili su iz ZBCG.
Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da spoljnu politiku treba voditi dostojanstveno, a unutrašnju hrabro i odgovorno, i dodao da produžavanje predizborne kampanje nema nikakvog smisla.
– Nije zadatak američke ambasadorke u Crnoj Gori da sastavlja crnogorsku vladu, već da zajedno promovišemo demokratska pravila i praksu – poručio je lider Demosa Miodrag Lekić.
Nosilac liste Albanskog foruma na nedavno održanim parlamentarnim izborima Nik Đeljošaj saopštio je da ta koalicija djeluje potpuno u skladu sa politikom i demokratskim vrijednostima SAD.
Programski direktor NVO „Uzor“ Marko Pejović rekao je za „Dan“ da imajući u vidu geostrateško opredjeljenje i geopolitičku poziciju Crne Gore, koji podrazumijevaju pristupanje Evropskoj uniji i dalja integracija u NATO, reakcije i mišljenja predstavnika međunarodne javnosti su očekivani, posebno u situacijama političke nestabilnosti i izuzetne ideološke raznorodnosti političkih subjekata u kontekstu formiranja nove vlada, sa težnjom da bude proevropska, sa ispunjavanjem obaveza koje proističu iz članstva Crne Gore u NATO-u i ključnih međunarodnih akata.
– Usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije je zahtjev za sve zemlje kandidate, odnosno za one koje žele da postanu punopravne članice EU, čemu Crna Gora teži. S tim u vezi, EU i njene članice, ali i drugi međunarodni akteri poput SAD, očekuju od Crne Gore da uskladi svoju spoljnu politiku sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. U tom smislu, naklonjenost predstavnika ZBCG prema Rusiji izaziva sumnju na koji način bi se oni odnosili prema pitanjima usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dodatno, ukoliko uzmemo njihovu usaglašenost sa spoljnom politikom koju sprovodi predsjednik Srbije, nijesam siguran da bismo mogli očekivati nešto drugačije sa njihove strane u tom pravcu – naveo je Pejović.
Prema njegovim riječima, izjava Milana Kneževića da neće preispitivati članstvo u NATO-u ne znači da ne mogu sprovoditi radnje koje mogu da ugroze ispunjavanje obaveza koje proističu iz tog članstva.
– Njegova izjava da su oni za punopravno članstvo Crne Gore u EU ne korespondira sa njegovim određenjem da se Rusiji ne uvedu sankcije, jer, kao što sam istakao, usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije obaveza je za sve zemlje kandidate. S tim u vezi, stav ambasadorke SAD u Crnoj Gori je očekivan i ne može se tumačiti kao miješanje u unutrašnja pitanja naše zemlje. Naprotiv, to je samo podsjećanje na ono što je utvrđeno ratifikovanim međunarodnim sporazumima sa aspekta geostrateškog opredjeljenja Crne Gore – navodi Pejović.
DAN
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.