Analiza fiskalnih kretanja u Crnoj Gori za prva tri mjeseca 2025. godine: Blagi rast prihoda, racionalna potrošnja i niži deficit od plana

lots of euro bills on the table

 

Podaci o fiskalnim kretanjima u Crnoj Gori za prva tri mjeseca 2025. godine pokazuju umjerenu stabilnost javnih finansija, sa blago povećanim budžetskim prihodima, racionalnijom potrošnjom i nižim deficitom od planiranog. Ukupni prihodi budžeta iznosili su 580,4 miliona eura, što je 7,3% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). U odnosu na isti period 2024. godine, prihodi su porasli za 4,7 miliona eura ili 0,8%, ali su i dalje ispod plana za 13 miliona eura, što odgovara stepenu realizacije od 97,8%.

Struktura prihoda: Dominantan rast PDV-a i poreza na dohodak, pad doprinosa

Najveći pojedinačni prihod ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), u iznosu od 282,3 miliona eura, što je rast od 11,9% u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj rast se objašnjava povećanjem ekonomske aktivnosti, rastom potrošnje i investicija, kao i suzbijanjem sive ekonomije. Porez na dohodak fizičkih lica takođe je pokazao snažan rast od 35,8%, dostižući 20,3 miliona eura, što je rezultat pozitivnih kretanja na tržištu rada i rastuće formalizacije zarada.

S druge strane, naplata poreza na dobit pravnih lica bila je niža za 0,9% u odnosu na prethodnu godinu i 4,9% ispod plana. Ključni razlog za odstupanje je pomjeranje roka za predaju godišnjih poreskih prijava do 18. aprila, što je privremeno uticalo na dinamiku naplate. Pozitivan trend zabilježen je i kod prihoda od akciza, koji su ostvareni u iznosu od 71,5 miliona eura, uz rast od 6,8%. Posebno je značajan rast naplate akciza na duvanske proizvode za čak 19,4%, što ukazuje na dodatno suzbijanje crnog tržišta i jačanje legalnog prometa.

Negativan aspekt prihodne strane predstavlja pad doprinosa, koji su iznosili 84,4 miliona eura, što je čak 26,5% manje u odnosu na prošlu godinu i 8,3% ispod plana. Ovo može ukazivati na posljedice poreske politike u okviru programa „Evropa sad 2“, kao i moguće promjene u strukturi zapošljavanja i obračunu zarada.

Mart mjesec stabilan, ali sa odstupanjima kod ključnih kategorija

U martu 2025. naplaćeno je ukupno 245,3 miliona eura, što je skoro na istom nivou kao mart 2024. godine (rast od 0,3%). Ipak, u poređenju s planom, prihodi su bili manji za 5,5 miliona eura ili 2,2%, dominantno zbog nižeg ostvarenja kod poreza na dobit i doprinosa.

Rashodna strana: Povećana socijalna potrošnja, niži kapitalni izdaci

Ukupni izdaci budžeta u prva tri mjeseca 2025. godine iznosili su 644,3 miliona eura, odnosno 8,1% BDP-a. Iako su u odnosu na prethodnu godinu veći za 10,4%, u odnosu na plan su niži za gotovo 70 miliona eura (9,8%). Ovo ukazuje na konzervativniju dinamiku izvršenja budžeta, vjerovatno uslovljenu kašnjenjem u pristizanju obaveza.

Transferi za socijalnu zaštitu iznosili su 269,2 miliona eura, uz prekoračenje plana od 1,5%, što reflektuje rast obaveza za porodiljska odsustva i tuđu njegu. Kapitalna potrošnja je bila niska – svega 21 milion eura, što upućuje na sporiju realizaciju investicionih projekata u prvom kvartalu. Tekući rashodi ostvareni su na nivou od 88,5% plana, sa dominantnim podizvršenjem kod stavki tekućeg održavanja.

Deficit znatno niži od plana

Na osnovu ostvarenih prihoda i rashoda, budžet Crne Gore je u prvom kvartalu 2025. godine zabilježio deficit od 63,9 miliona eura, što je 0,8% procijenjenog BDP-a. Ovo je za 56,9 miliona eura manje od planiranog deficita, što predstavlja pozitivan signal u pogledu fiskalne odgovornosti.

Zaključak: Usporena potrošnja i stabilni prihodi ublažili fiskalni pritisak

Uprkos izazovima, fiskalna pozicija Crne Gore u prva tri mjeseca 2025. godine pokazuje znakove stabilnosti. Rast prihoda po osnovu PDV-a i poreza na dohodak sugeriše jačanje formalne ekonomije, dok manji deficit ukazuje na umjereno trošenje i bolju budžetsku disciplinu. Ipak, pad doprinosa zahtijeva dodatnu analizu, posebno u kontekstu fiskalne održivosti penzijskog i zdravstvenog sistema. U narednom periodu pažnju će biti potrebno usmjeriti na dinamiku kapitalne potrošnje i stabilizaciju prihoda od doprinosa, kako bi se osigurala dugoročna fiskalna održivost.

Obavještenje o kolačićima (cookies)

Ovaj veb sajt koristi kolačiće (cookies) kako bi vam obezbjedio najbolje iskustvo korišćenja. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se čuvaju na vašem uređaju i pomažu nam da analiziramo saobraćaj, personalizujemo sadržaj i omogućimo funkcionalnosti kao što su prijavljivanje ili čuvanje postavki.