AMM: Euro model otvara ozbiljna poslovna i razvojna pitanja

Najavljeni program Euro model, kojim Vlada planira da poveća iznos minimalne zarade, otvara ozbiljna poslovna, upravljačka i razvojna pitanja koja treba jasno sagledati prije njegove primjene, ocijenili su iz Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM).

AMM svoj stav zasniva na iskustvu kompanija članica i menadžera koji svakodnevno nose odgovornost za zaposlene, zarade, zapošljavanje, organizaciju rada, investicije i poslovne rezultate.

“Povratne informacije od članstva kreću se od zabrinutosti i ozbiljnih rezervi do, u vrlo značajnom broju protivljenja pojedinim rješenjima u sada predstavljenom obliku”, naveli su iz AMM.

Minimalna zarada, kako su objasnili, jeste tema socijalnog dijaloga, ali se efekti Euro modela tu ne završavaju.

“Utvrđivanje minimalnih standarda zarada jeste legitimno područje države, socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Ali kada promjena minimalne zarade utiče na platne razrede, sistematizaciju, nagrađivanje učinka, organizaciju kompanija, investicije, zapošljavanje i zadržavanje kadrova, ona postaje i upravljačko, privredno i razvojno pitanje”, rekli su iz AMM.

Upravo tu AMM, kao liderska, menadžerska i poslovna organizacija, ima obavezu da iznese iskustvo ljudi koji upravljaju kompanijama i snose odgovornost za rezultate.

Iz AMM-a su kazali da za menadžment nije dovoljno znati koliko zaposlenih neposredno prelazi na novi minimum.

“Ako se novi prag približi zaradi iskusnog stručnjaka, majstora, šefa tima ili rukovodioca, realno je očekivati potrebu za korekcijama i iznad minimalnog praga kako bi se sačuvale razumne razlike koje odražavaju znanje, iskustvo, odgovornost i rezultate”, kazali su iz AMM.

Zato, kako su dodali, stvarni finansijski efekat reforme može biti znatno širi od neposrednog povećanja minimalnih zarada.

“Kompanije rad ne vrednuju samo prema formalnom obrazovanju, već i prema složenosti posla, kompetencijama, učinku, deficitarnosti određenih profila i doprinosu poslovnom rezultatu”, rekli su iz AMM.

Ako se te razlike značajno sabiju, menadžment mora ponovo uspostavljati odnose između platnih razreda, što utiče na troškove, motivaciju, napredovanje i zadržavanje ključnih ljudi. Za AMM je zato jedno od centralnih pitanja Euro modela njegov efekat na cijelu arhitekturu zarada.

Takođe, kako su saopštili, veza između kvalifikacionog nivoa radnog mjesta, minimalne zarade i sistematizacije zahtijeva precizna pravila.

“AMM razumije potrebu da se spriječi formalno prekategorizovanje poslova radi izbjegavanja obaveza, ali zaštita od zloupotreba ne smije stvarati pravnu nesigurnost kompanijama koje se stvarno reorganizuju”, navodi se u saopštenju.

Promjena tehnologije, automatizacija, spajanje poslovnih funkcija, ukidanje postojećih i kreiranje novih radnih mjesta normalan su dio savremenog upravljanja.

Propisi zato moraju jasno razlikovati eventualnu zloupotrebu sistematizacije od legitimnog prava na poslovnu reorganizaciju.

“Reforma ovog obima relevantna je za kompanije svih veličina. Veliki sistemi mogu imati značajan apsolutni rast mase zarada i potrebu za prilagođavanjem složenih sistema nagrađivanja – kod srednjih preduzeća dodatni troškovi mogu snažno uticati na razvojne i investicione planove, mikro i mala preduzeća, sa manjim finansijskim rezervama i ograničenijim mogućnostima raspodjele rizika, nagle promjene troškova po pravilu teže apsorbuju”, dodali su iz AMM.

Zato pitanje nije ko će biti pogođen, već koliki će efekat biti na različite kompanije, djelatnosti i regione.

“Ako dodatni trošak nije moguće pokriti rastom poslovanja, većom efikasnošću ili postojećom maržom, dio prilagođavanja može se prenijeti na cijene, investicije, zapošljavanje ili organizaciju poslovanja”, poručili su iz AMM.

Takve efekte, kako tvrde, treba procijeniti prije nego što nastanu.

Iz AMM-a su saopštili da da kompanije zarade, zapošljavanje, investicije i budžete ne planiraju od mjeseca do mjeseca.

“Reforma koja značajno utiče na troškove rada i sisteme nagrađivanja zahtijeva jasna pravila, pouzdanu procjenu direktnih i indirektnih efekata i dovoljno vremena da kompanije prilagode poslovne planove, interne akte i organizaciju rada. Regulatorna predvidivost nije tehničko pitanje, već uslov profesionalnog upravljanja i investicionog povjerenja i razvoja”, naglasili su iz AMM.

Iz te asocijacije su kazali i da evropska praksa poznaje različite modele određivanja minimalnih standarda zarada – od nacionalnog zakonskog minimuma i kolektivnog pregovaranja do pojedinih oblika diferenciranja prema kvalifikacijama ili zahtjevnosti rada.

“Za AMM zato nije presudno da li sličan instrument postoji u pojedinoj zemlji, već kako je konkretan sistem dizajniran, koliko odgovara strukturi domaće ekonomije i koliko prostora ostavlja kompanijama da vrednuju radna mjesta, nagrađuju znanje, odgovornost i učinak i upravljaju organizacijom rada. Evropsko iskustvo može biti važan orijentir, ali ne i zamjena za procjenu efekata na crnogorsku privredu”, poručili su iz AMM.

U Asocijaciji smatraju da veća zarada jeste važan dio odgovora na pitanje kako zadržati mlade, obrazovane i stručne ljude, ali nije dovoljna.

“Profesionalna perspektiva zavisi i od mogućnosti napredovanja, kvaliteta rukovođenja, vrednovanja znanja i rezultata, profesionalnog razvoja, kvaliteta institucija i prespektiva koju mladi vide u svojoj državi. Zato politika zarada mora biti dio šire politike ljudskog kapitala. Kompanijama mora ostati prostor da prepoznaju i nagrađuju znanje, odgovornost, rezultat i potencijal, a ukupni ambijent mora mladim ljudima davati realan razlog da budućnost grade u Crnoj Gori”, rekli su iz AMM.

Oni smatraju da trajno viši standard mora pratiti i veća sposobnost kompanija da stvaraju vrijednost – kroz znanje, tehnologiju, kvalitet upravljanja, pristup finansiranju, investicije i preduzetničku inicijativu.

“Dio iste razvojne slike je i efikasna javna administracija. Jasni propisi, kvalitetne javne usluge, kraće procedure, pravna sigurnost i institucije koje poštuju rokove neposredno utiču na troškove i konkurentnost kompanija. Ako se od privatnog sektora očekuje veća efikasnost i sposobnost da finansira više zarade, opravdano je očekivati kontinuirano povećanje kvaliteta i učinka javnog sektora”, navodi se u saopštenju.

AMM podržava cilj povećanja višeg životnog standarda građana i adekvatnog rasta minimalnih zarada.

Euro model, kako smatraju, otvara pitanja cijelih sistema zarada, vrednovanja rada, sistematizacije i reorganizacije kompanija, investicija, konkurentnosti i ljudskog kapitala.

“AMM smatra da ova pitanja moraju biti sastavni dio daljeg dijaloga, oblikovanja i razmatranja rješenja, uz iskustva kompanija i menadžera koji će ta rješenja neposredno primjenjivati u praksi”, dodaje se u saopštenju.

Za AMM centralno pitanje zato nije samo koliko će zarade porasti, već da li predložena rješenja istovremeno doprinose rezultatima kompanija, razvoju zaposlenih, kvalitetu upravljanja i sposobnosti privrede da stvara novu vrijednost.