Američki ekspert: Hitno izabrati ustavne sudije i raspisati vanredne izbore

Prošla godina je bila užasna za Crnu Goru koja je imala i još ima bolju šansu od svih zapadnobalkanskih zemalja da se pridruži Evropskoj uniji, ako izađe iz političke krize, rekao je u intervjuu za Glas Amerike Edvard Džozef, američki ekspert za Balkan.

Džozef je, međutim, ocijenio da su, umjesto da se usredsrede na taj cilj, političke partije otišle u suprotnom smjeru. To je, kako smatra, slučaj i sa vladom premijera Dritana Abazovića, kojoj je prije gotovo pet mjeseci izglasano nepovjerenje u parlamentu.

„Prvo sa temeljnim ugovorom sa crkvom, zatim bizarnom odlukom da – dok Rusija napada Ukrajinu i ima destabilibizujuće namjere na Balkanu – smijeni uglednog direktora obavještajne službe, te ovim protivustavnim potezom da promijeni predsjednička ovlašćenja i nekako izabere novu vladu. Znači veoma loše greške u prošlosti. Nada je da će u 2023. godini izbori otvoriti novo poglavlje za Crnu Goru“, naglašava Džozef, predavač na Školi za napredne međunarodne studije (SAIS) Univerziteta Džons Hopkins.

Uprkos tome što još nema naznaka skorog rješavanja krize, Džozef upozorava da trenutno stanje nije održivo, te da očekuje dogovor o izborima, posebno nakon – kako ističe – neuspjelog protivustavnog napora da se formira nova vlada.

„Partije nisu bile neuspješne zato što se jedna stranka povukla ili tako nešto. Razlog zašto je propalo je zato što je to protivustavan napor da se formira vlada na osnovu neustavnog zakona. Crna Gora mora hitno da povrati ustavni poredak. Veoma je važno imenovati te sudije (Ustavnog suda). Morate da imate ustavnu osnovu. Bez Ustava, osnovnih usaglašenih pravila i ograničenja na poteze političkih partija i aktera i samih građana, nemate ni zemlju“.

Glas Amerike: Evropska unija je prošlog mjeseca u Crnu Goru poslala svoje izaslanike – ministre vanjskih poslova Slovenije i Austrije – koji su upozorili da bi EU mogla da razmotri zaustavljanje pregovaračkog procesa ako se ne uspostavi puna funkcionalnost demokratskih institucija, naročito Ustavnog suda. Koliko su ozbiljna ta upozorenja? Da li će se Brisel odlučiti na taj korak ako crnogorski lideri ne budu uskoro preduzeli ono što se od njih traži?

Džozef: Čak i ako ne znače bukvalno da će proces pristupanja biti prekinut, te poruke su i dalje veoma ozbiljne. Vjerujem i da su Sjedinjene Države uputile slične poruke o koracima koje bi Crna Gora trebalo da preduzme, kao i onima koje ne bi trebalo da preduzme, kao što je formiranje neustavne vlade. Ono što je komplikovano u pogledu prekida pregovora sa Crnom Gorom i što se ja pitam jeste: Kako Evropska unija može da suspenduje pregovore sa Crnom Gorom, zbog nepoštovanja sopstvenih zakona, kada ne prekida pregovore sa Srbijom, koja aktivno krši propise Evropske unije? To je jasna razlika. Crna Gora je neuspješna u poštovanju sopstvenih pravila, dok Srbija krši pravila EU o veoma ozbiljnom pitanju – jedinstvenom stavu o Rusiji koja vodi najozbiljniji rat u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ovo nije neki mali spor ili tenzija. Riječ je o strateškom problemu za Sjedinjene Države i Evropu, sa čak prijetnjom upotrebe nuklearnog oružja. To nije šala. To znači da je Evropska unija u lošoj poziciji. Kako može da zaustavi pregovore sa Crnom Gorom kada Srbija preduzima korake koji nanose štetu i ugrožavaju samu Evropsku uniju.