Restoran “Vodenica” na Alipašinim izvorima, koji predstavlja prepoznatljivost Gusinja, izazvao je interesovanje nekoliko ljudi iz biznisa, koji bi se rado domogli ovog atraktivnog objekta, zatvorenog već dvadeset godina. Od nekadašnjih navodnih vlasnika, do novopečenih biznismena, svi bi da stave ruku na ovu, kako Gusinjani kažu, “koku koja nosi zlatna jaja”.
Sagovornik Portala RTCG kaže da priča o tome kako i zbog čega ne radi nekada čuveni restoran “Vodenica”, koji je poslovao u okviru preduzeća “Plavsko jezero” nije nezanimljiva.
“Hotel Plavsko jezero je na čudnovate načine privatizovan i išao iz ruke u ruku. Odmah je zatvoren, a tada je zatvoren i restoran ‘Vodenica’ na Alipašinim izvorima, koji je radio i ljeti i zimi, i bio prepoznatiljivost Gusinja. Sada, kako čujem, neki sumnjivi privatnici pokušavaju da se domognu ovog atraktivnog objekta sa prirodnom vodenicom po kojoj je i restoran dobio ime”, kaže stanovnik mještanin Gusinja.
On objašnjava da je ovaj restoran, na mjestu na kojem se na Ilindan održava možda i najveći sabor u Crnoj Gori, više nego privlačan i siguran biznis.
“Ima godina kada se na Ilindan na ovom mjestu odjednom nađe i dvadeset hiljada ljudi. Tu jednostavno nije moglo da se dođe na red za stolicu. Alipašini izvori posjećeni su i tokom čitave godine i taj restoran da se ponovo otvori sigurno bi bio kao što ga Gusinjani nazivaju zlatna koka”, kaže ovaj sagovornik.
Nevolja je u tome što je teško ući u trag tome čiji je zapravo trenutno ovaj vrijedni objekat.
Tako je i ove godine sabor na Alipašinim izvorima prošao bez mogućnosti da se bilo gdje sjedne, jer ne radi ni drugi, manje atraktivan restoran, a više puta ponavljana priča o valorizaciji ovog vrijednog turističkog mjesta, ostala je samo slovo na papiru.
Navodno je trebalo da se raspiše međunarodni konkurs za izbor projektanta koji bi imao zadatak da uradi projekat za uređenje izletišta Alipašini izvori, od čega do danas nije bilo ništa.
Ovo atraktivno mjesto, koje se nalazi na samo nepuna dva kilometra od varoši, i danas je potpuno neuređeno i neiskorišćeno.
Alipašini izvori, na devesto metara nadmorske visine su najveće kraško vrelo u Crnoj Gori, gdje voda izvire iz zemlje na površini od preko 300 kvadratnih metara.
Oko Alipašinih izvora, međutim, ne postoje čak ni klupe za odmor. Pored puta koji od Gusinja vodi do Alipašinih izvora nema pješačkih staza, kao ni rasvjete, ali ni jasnih putokaza koji bi na odgovarajući način usmjeravali goste da stignu od ovog mjesta, koje Gusinjani nazivaju i “izvorima života”.
Vjeruje se da je jedan od razloga neadekvatne valorizacije i to što se narod u velikom broju odselio sa ovog područja.
“Praktično, o ovom mjestu niko ne vodi računa. Ljudi dođu, pogledaju i odu, a da ih tu niko ne dočeka. To nije dobro, jer gostima su potrebni sadržaji da bi se proveli i ostavili novac. Kuće su ovdje uglavnom sagrađene od novca kog su naši ljudi zaradili u drugim državama. Međutim, te kuće su uglavnom prazne, i služe samo za odmor tokom ljeta”, kažu u Gusinju.
Mještani ističu da se odavno najavljuje izgradnja fabrike vode na Alipašinim izvorima, ali da ni od toga nema ništa.
RTCG
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.