Alabar test naše ozbiljnosti, a budžet nam pune Rusi i Ukrajinci

Foto: Media biro

Crna Gora danas više nego ikad zavisi od stranih investicija, ne kao dodatnog izvora rasta, već kao ključnog faktora fiskalne stabilnosti.

Dok domaća privreda i dalje kuburi s produktivnošću, izvozom i radnim standardima, strani kapital, naročito onaj koji dolazi iz Rusije, Ukrajine i Turske, postao je glavna arterija kroz koju teče novac u crnogorski budžet, iako se ne radi o ogromnim projektima ili megainvesticijama koje priželjkujemo.

U tom kontekstu, odnos prema investitorima – bilo onima koji već žive i posluju u Crnoj Gori, bilo onima koji dolaze sa ambicioznim projektima poput Mohameda Alabara – pokazuje zrelost državne politike. Hoće li Crna Gora znati da izgradi model razvoja u kojem će kapital dolaziti po jasnim pravilima, ali bez političke stigmatizacije? Ili ćemo i dalje ignorisati činjenicu da bez stranaca više ne možemo računati na ozbiljan javni servis, stabilan budžet ili pristojan rast?

Procjena je da je početkom 2024. godine preko 96.000 stranaca imalo privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori. Među njima, više od 26.000 su ruski državljani, a oko 9.700 su Ukrajinci, od kojih je većina pod režimom privremene zaštite zbog rata. Kada se tome doda više od 9.000 Turaka, slika postaje jasna: Crna Gora već sada funkcioniše kao višenacionalni rezidentni prostor.

Međutim, najvažniji pokazatelj nije demografski, već fiskalni. Prema procjenama iz 2023. godine, samo je potrošnja ruskih i ukrajinskih građana donijela više od 163 miliona eura kroz PDV. A to je samo vidljivi dio. Porezi na nekretnine, takse, doprinosi, komunalne obaveze, usluge, prevoz i osiguranja dodatno uvećavaju ukupni fiskalni doprinos za više desetina miliona eura.

Saradnja sa velikima traži metodičnost

Saradnja sa investitorom kao što je Mohamed Alabar traži metodičnost, a ne žurbu. Treba detaljno i javno razmotriti svaku parcelu, svaku urbanističku jedinicu, svaku finansijsku obavezu države i svakog partnera. Vlada je dužna da objavi kompletnu dokumentaciju i objasni građanima sve aspekte dogovora, pa i one najsitnije: od spratnosti objekata, dinamike izgradnje, do rasporeda infrastrukture i načina finansiranja. To nije samo zakonska obaveza, već i etička dužnost prema svim građanima Crne Gore.

Umjesto da vodi proces, Vlada ga je pretvorila u eksperiment baziran na poluinformacijama. Time se podriva kredibilitet same investicije, a Crna Gora se percipira kao zemlja u kojoj nema jasnih pravila igre. Upravo zato, ako ova investicija treba da uspije – i ekonomski i društveno – neophodno je da se proces vrati u institucionalne okvire, a građani tretiraju kao nosioci, a ne posmatrači razvoja.

U mnogim crnogorskim gradovima razvile su se mikroekonomije koje zavise od njihove potrošnje. Samo u Budvi, Podgorici, Tivtu i Baru nastao je čitav sloj tržišta – restorani, škole, ordinacije, advokatske kancelarije, računovodstva, IT servisi – koji zavisi od stranaca. Štaviše, neki sektori bi praktično prestali da funkcionišu kada bi oni otišli.

– Moramo biti svjesni da stranci ne uzrokuju naše probleme, oni dolaze u biznis ambijent koji mi kreiramo i bore se sa barijerama koje mi postavljamo – izjavio je nedavno za „Dan“ finansijski savjetnik Stevan Gajević.

Dan

Obavještenje o kolačićima (cookies)

Ovaj veb sajt koristi kolačiće (cookies) kako bi vam obezbjedio najbolje iskustvo korišćenja. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se čuvaju na vašem uređaju i pomažu nam da analiziramo saobraćaj, personalizujemo sadržaj i omogućimo funkcionalnosti kao što su prijavljivanje ili čuvanje postavki.