Bilo da je riječ o sitnoj kućnoj popravci ili ozbiljnom renoviranju, pronaći dobrog i slobodnog majstora u Crnoj Gori postalo je gotovo nemoguće. Na dolazak zanatlija čeka se mjesecima, a dok iskusni radnici odlaze u zemlje Zapadne Evrope, domaće tržište spas traži u uvozu radne snage, ali i u podsticanju mladih da upisuju zanatske škole.
Ko god planira gradnju ili renoviranje suočava se sa istim problemom – slobodnih zanatlija gotovo da nema, pa se na radove čeka po nekoliko mjeseci. Ni kada su u pitanju sitne popravke, kako kažu građani, situacija nije ništa bolja.
Da posla imaju više nego ikad potvrđuju i sami majstori, kojima su termini popunjeni mjesecima unaprijed.
„Naši termini su u potpunosti popunjeni i potražnja za keramičarskim radovima je velika. Teško je uklopiti sve mušterije koje nas zovu“, kazao je keramičar Gentijan Dašarami.
Da ovakva situacija na terenu nije slučajna, potvrđuju i podaci Zavoda za zapošljavanje. Zanatska zanimanja godinama su među najdeficitarnijim, a na evidenciji nezaposlenih sve je manje kvalifikovanog kadra.
Uz to, veliki broj iskusnih zanatlija odlazi u zemlje Zapadne Evrope zbog većih zarada, pa se spas sve češće traži u uvozu radnika.
„Valja napomenuti podatak da je kvota za ovu godinu, po podacima MUP-a, za dolazak i rad stranaca 32.600, a samo za građevinarstvo 6.000. Za iduću godinu stav Privredne komore Crne Gore je da kvota bude 6.500. Da li je to dugoročno i trajno rješenje? U uslovima u kojima je sada Crna Gora i u procesu pristupanja Evropskoj uniji, plašim se da ćemo sve više zavisiti od rada stranaca“, kazao je Mile Gujić iz Privredne komore Crne Gore.
Kako bi se situacija promijenila, ključno je školovanje kadra koji nedostaje. Ipak, interesovanje mladih za deficitarna zanimanja i dalje je slabo, a razlozi za to, kako kažu u školama, leže u nedovoljnoj informisanosti.
„Za neke smjerove koje traži tržište rada, kao što su zavarivači, bravari i ostali, posljednjih godina se slabo upisuje u školi. Nije problem u školi, nego u neinformisanosti u osnovnim školama, u devetom razredu, kada dolazi do upisa i donošenja konačne odluke“, kazao je Pero Đurđevac iz JU Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“.
Za razliku od vršnjaka koji još razmišljaju o budućem zanimanju, pojedini učenici već su odlučili da se bave zanatom, uvjereni da su izabrali traženo i dobro plaćeno zanimanje.
„Sticao sam znanja kod poslodavca, u školi i na regionalnim takmičenjima, tako da će mi sve to pomoći u radu“, kazao je budući automehaničar Davor Minić.
Slično razmišlja i Danilo Knežević.
„Mlad majstor, mehaničar, može lako naći posao. Danas su zanatlije traženi“, istakao je Knežević.
Upravo zato oni koji već žive od svog zanata mladima šalju jasnu poruku.
„Zanati imaju budućnost i od svojih deset prstiju može pošteno da se živi. Ne mora svako da radi u kancelariji, potrebni su nam majstori“, poručio je keramičar Gentijan Dašarami.
RTCG
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.