Poslije parlamentarnih izbora 25. oktobra, a prije formiranja nove vlade, pokrenut je niz policijskih akcija. Prema podacima sa sajta Ministarstva unutrašnjih poslova, u protekle dvije nedjelje u Srbiji je, zbog različitih krivičnih djela, uhapšeno više od 90 osoba.
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Ilić kaže za RTS da se vidi da, unutar institucija, struje koje su bile skrajnute koriste priliku da se preporuče novoj vladi, ali i da, kada je riječ o hapšenjima, treba voditi računa o pretpostavci nevinosti. Ilić je rekao za RTS da hapšenja prethodnih dana pokazuju da je depolitizacija očigledna i opipljiva unutar institucija i da se sada pitamo da li živimo u istoj zemlji, u kojoj je donedavno bilo nezamislivo da se vrhovni tužilac oglasi i da tužilaštvo radi svoj posao.
Ko je među uhapšenima?
Na spisku privedenih nalaze se i nosioci javnih funkcija i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova. Među uhapšenima su:
– Načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak;
– Načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulić;
– Komandant Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić;
– 17 policajaca;
– Vlasnik Alta banke Davor Macura;
– Pokrajinski sekretar za socijalnu politiku Predrag Vuletić;
– Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Jugoslav Nikolić;
– Upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević;
– Predsjednik Opštine Inđija Marko Gašić.
Ilić podsjeća i da su sudovi i tužilaštva i dosad imali ista ovlašćenja, ali da je bilo pitanje da li će se predmeti „parkirati u fioku“ ili će biti rješavani.
– Unutar samih institucija, struja koja je bila skrajnuta koristi priliku da dođe do izražaja, ali je suštinski važno, kao što je svojevremeno rekao Galilej, da se ‘nešto kreće’. Kreće se u pozitivnom smjeru. To ne znači da je neko samim lišavanjem slobode proglašen krivim, pretpostavka nevinosti važi i za njih – poručuje Ilić.
Kontrolisani sudovi
Ilić dodaje, međutim, da je činjenica da su privedeni povezani sa donedavnom vladajućom garniturom, koja je sudsku granu vlasti stavila pod svoju kontrolu, pa gotovo deceniju i po nismo imali prilike da vidimo da tužilaštvo i sudovi obavljaju svoj posao, uz pojedine izuzetke.
– Tužilaštvo ima obavezu da goni učinioce krivičnih djela, a sud da rješava sporove kada dođu pred njega – toga nije bilo. Treba imati u vidu da je za 15 godina 95 odsto sudijskog kadra izabrano i napredovalo do najviših instanci, prije svega do Vrhovnog i Ustavnog suda. To važi i za Tužilaštvo za organizovani kriminal – poručuje Ilić.
Prema njegovim riječima, nesporno je da kadrovi iz policije i tužilaštva akcijama prethodnih dana žele da se preporuče novoj vladi, ali im treba postaviti pitanje gdje su bili do sada. Ilić ističe i da je jedini sudija koji je imao smjelosti da to kaže i zbog toga trpio posljedice bio Miodrag Majić.
Promjene uz političku volju
Govoreći o mjerama koje bi mogle da vrate povjerenje u policiju, tužilaštvo i sudove, prof. Ilić smatra da je dobar predlog Studentske liste o uvođenju tužilačke policije. Podsjeća da je to pokušano 2011. godine, ali da nije bilo političke podrške.
– Ako postoji politička volja, trebalo bi da se krene u pozitivnom smjeru, a ako je ne bude ili bude kratkog daha, onda smo ‘džabe krečili’. Optimista sam. Mladi ljudi su iznijeli stav da treba nešto da se mijenja, a već 30 godina predajem mladima na Pravnom fakultetu. Treba im prepustiti inicijativu, ne treba se zalijetati, već iskoristiti postojeći normativni arsenal i kadrove i krenuti naprijed – kaže Ilić.
Podsjeća i da je, kada je prethodna demokratska vlast izgubila izbore 2012. godine, bilo postupaka vođenih protiv ministara koji su završeni oslobađajućim presudama ili su obustavljeni zbog zastarjelosti.
– Kod nas nijedan ministar, osim u vrijeme Slobodana Miloševića, nije odgovarao za ono što je uradio na najvišoj funkciji u vladi. Volio bih da ovo bude predznak novog doba, ali to tek treba da vidimo – poručuje prof. dr Goran Ilić.
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.