Premijerski sat počeo je u Skupštini Crne Gore, a premijer Milojko Spajić na početku sjednice poručio je da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije i da se Vlada raduje porukama koje u tom pravcu stižu iz Srbije. Premijer odgovara danas na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skupštine, a među temama će biti evropske integracije, odnosi sa susjedima, rast cijena, standard penzionera, vazduhoplovstvo i realizacija infrastrukturnih projekata.
Predsjednika Kluba poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitao je kako Spajić ocjenjuje dosadašnji tok odnosa Crne Gore sa susjednim državama, kao i da li očekuje da ti odnosi uđu u novu fazu.
Čarapić je i pitao i koje korake Vlada planira da preduzme kako bi regionalni odnosi bili u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva Crne Gore.
Premijer Milojko Spajić kazao je na početku Premijerskog sata da je Crna Gora najmanja država na Balkanu i da zbog toga ima posebnu obavezu da vodi računa o dobrosusjedskim odnosima.
„Naša država nema identitetsku većinu, možda je jedina u Evropi koja nema identitetsku većinu. Naša država je dugo vremena bila društvo podjela. Sjećate se vremena kada su popisi bili pitanje biti ili ne biti, sjećate se vremena kada je bilo teško odgovoriti na jedno statističko pitanje. Sada je sve drugačije. Danas je Crna Gora građanska država, gdje svako može da kaže svoje mišljenje. Nije sramota pripadati bilo kojem identitetskom skupu u Crnoj Gori“, kazao je Spajić.
„Došlo je novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije“
Govoreći o odnosima sa susjedima, poručio je da Crna Gora treba da ulaže velike napore u izgradnju što boljih odnosa sa državama regiona.
„Što se tiče Srbije, od početka mandata ove Vlade bili smo spremni da sarađujemo sa Srbijom na najvišem nivou. Nažalost, nijesmo imali priliku da to uradimo i radujemo se izjavama koje čujemo od Studentske liste, od pobjednika, da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije. I mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić.
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je Spajića šta Vlada planira da uradi povodom, kako je naveo, urušavanja životnog standarda penzionera.
On je rekao da je danas standard penzionera nikad gori.
„Znate li da danas sa 456 eura živi 50.000 penzionera u Crnoj Gori, a da više od 80.000 njih prima penzije ispod prosjeka“, kazao je čelnik DPS-a.
Spajić je rekao da je Euro model najbolji odgovor na sve kritike iz opozicije. Kazao je da penzioneri nikada nijesu bolje živjeli u Srbiji nego danas.
„Kroz sprovođenje Euro modela obezbijedicemo ponovni rast penzija kroz usklađivanje sa rastom zarada, kao i zaštitu standarda naših najstarijih građana“, kazao je Spajić.
Živković je odgovorio da Vlada vodi politiku na način da gledamo u nebo i molimo se za dobru turističku sezonu, bolju naplatu akciza i PDV.
„Šta je sa uplaćenim doprinosima. Treba li da Vlada to vrati? Ni najmanje mi nije smiješno kada o ovome govorim“, rekao je Živković.
Pitao je Spajića da li će podržati predlog DPS-a o linearnom povećanju od 30 odsto za penzionere.
Spajić je rekao da DPS vraća društvo u prošlost, i ne glasa za evropsku budućnost. Loše prakse, dodao je, ustanovio je DPS.
„Ko je vladao 90-ih? Ko nas je svađao sa susjednima i govorio sve najgore o njima? Taj je penzionere doveo u položaj kakav su imali. I sad se javljate sa empatijom. Ta empatija i mudrost nam je bila potrebna prije 35 godina. Mi 35 godina plaćamo ceh vas koji ste vodili državu tada. Zamislite život sa 100 eura. To nije bilo prije 150 godina, nego prije pet godina“, kazao je Spajić.
On je dodao da empatija nije nešto što DPS treba da pominje sada.
„Izložite nam plan kako mislite da ne glasate za Euro model. Kako mislite da ne glasate“, rekao je Spajić.
On je pitao DPS zašto, ako ima dobre namjere, ne podrži Euro model. Kazao je da su od 2011. godine ljudi iz Crne Gore odlazili u talasima, jer su se osjećali beznadežno.
Rekao je da Euro model oslobađa, i daje prostor građanima da slobodno misle.
„Ne treba da molite građevinske firme da vam kupe trake za trčanje. Kupite ih sami i platite PDV. Ubijeđen sam da će građani biti dio slobodne Evrope, da neće biti ničiji „ćaćiji“ i da traže političke konekcije, nego da do zacrtanog cilja dođu radom i zalaganjem“, kaže premijer.
Živković je rekao da premijer nije odgovorio na pitanje da li će podržati linearno povećanje penzija od 30 odsto. Upozorio je da će se penzije povećati deset odsto, a plate sto odsto.
„I od toga treba da živite. To je jad i bijeda, i diskriminacija“, kazao je Živković, i dodao da Spajić nema empatiju prema nikome u Crnoj Gori.
Živković: Ova vlast je nenajedena i nenapijena
Ova vlast je, dodaje, nenajedena i nenapijena. A o korupciji i namještanju, kazao je, tek će biti riječi.
„Da imate elementarnu političku kulturu, danas biste se ovdje zahvalili ljudima iz opozicije. Jesmo li zajedno glasali za izmjene Ustava, plave zakone, izborno zakonodavstvo, uslove za popis….Vi danas pripadate strukturi ljudima koji će se odreći svakoga u životu ako vam interes nije namiren“, naveo je Živković.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića da li smatra da su bivše vlade, koristeći državne stanove, kredite i otpise dugova kao instrument privilegovanja odabranih sudija i tužilaca, uspostavile sistem političke zavisnosti kojim se moglo uticati na sudske presude, pokretanje i nepokretanje krivičnih postupaka i sadržinu optužnica. Na početku njegovog izlaganja, najveći dio opozicije napustio je plenarnu salu.
Bogdanović je rekao da je Vladina komisija podobnim sudijama i tužiocima omogućila da dobiju stanove.
„Mislili ste da bez posljedica prođe najveće poniženje u istoriji Crne Gore. To neće moći“, kazao je Bogdanović.
Spajić je naveo da nijedan jedini cent kredita ili kvadrat stana nije dodijeljen tokom mandata 44 Vlade.
„Politika bivšeg režima je bila da su željeli da građani žive što siromašnije. Kao građanin, želim da vjerujem da lojalnost i profesionalizam javnog funkcionera i zaposlenog u bilo kojoj grani vlasti nije roba na koju bi se stavila cijena“, poručuje premijer.
Zakucaće se, ukazuje Bogdanović, na vrata onih koji su oteli stanove od naroda.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića koja je tačna adresa državnog preduzeća, odnosno supermarketa, čije je osnivanje premijer najavio prije nekoliko godina. On je rekao da je to kontinuitet premijerovih neispunjenjih obećanja.
„Kroz ekonomski napredak napravićemo štit od inflacije“
Spajić je rekao da imamo inflaciju na nivou eurozone, i ostavku guvernerke Evropske centralne banke, jer ona to više ne može da kontroliše. Kazao je da je Abazović potpuno tačno ukazao da je inflacija u Crnoj Gori uvezena a ne zbog politike Vlade Crne Gore.
Premijer je rekao da je u jednom momentu Abazovićeve vlade inflacija bila 18-19 odsto, ali je i tada predočavao da je to ishod spoljnih faktora, a ne odgovornost Vlade. Državni intervencionizam, dodao je, nije prihvatljiv za Brisel i zato se moralo u komunikaciji sa Evropskom komisijom doći do nekih novih rješenja.
„Imamo ograničavanje marži. Imamo robne rezerve, prvi put od SFRJ, i u suštini robne rezerve će biti državni supermarket“, ukazao je premijer.
Kroz ekonomski napredak, podvukao je, napravićemo štit od inflacije. Rekao je da očekuje da GP URA podrži Euro model, pomažući Crnoj Gori da zatvori sve etape na poglavlju ka EU.
Abazović je odgovorio da je jasno kako je premijer 2024. godine najavio nešto što se nije desilo. Time je, kazao je, izrekao neistinu.
Razlika između 43. i 44. Vlade, kaže, jeste što aktuelna vlada proizvodi deficite.
„Učinili ste ovom najavom da cijene u Crnoj Gori eksplodiraju. Sada su svi ohrabreni da podignu cijene“, kazao je Abazović.
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je kada Vlada očekuje okončanje postupka javne nabavke i zaključenje ugovora za izgradnju bazne stanice ski-centra Hajla–Štedim.
Premijer je rekao da će Vlada učiniti sve da ovaj projekat bude što prije doveden do kraja. Euro model, dodaje, upravo će najveću korist donijeti sjeveru Crne Gore.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pitao je Spajića kako komentariše izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, kojom je crnogorske građane uporedila sa ovcama, a Crnu Goru sa stadom.
„Kod nas izgleda u Crnoj Gori evolucija ide unatraške, odnosno četvoronoške. Glavno je pitanje jesmo li mi stvarno onakvi kakvim nas vidi Marta Kos. Poslije njene izjave otišao sam do ogledala da vidim imam li kakve rogove i jesu li kopita počela da rastu, i zaključio sam da možda Kos pravi grešku. Jer ona kaže da smo mi stado a ona ima veliku moć da nas udara štapom“, kaže Knežević.
Izgleda, dodaje, naživo nas šiša Marta Kos, a pomaže joj Satler.
„I niko da joj kaže da mi ličimo na ljude, nijesmo bravi. Možda bih ja mogao da imam neke alizuje na koga meni Kos liči ako ćemo da se upoređujemo kroz životinjsko carstvo. Ja ću da kažem, pošto vi ne smijete, sram vas bilo gospođo Kos. To nama kažete dok je vaša Slovenija bila dio Habzburške monarhije a mi je oslobađali“, poručio je Knežević.
Pitanja o pregovorima sa EU, odnosima sa Hrvatskom…
Poslanika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića zanima kako Spajić ocjenjuje trenutno stanje u pregovaračkom procesu Crne Gore sa Evropskom unijom, a u tom kontekstu i odnose sa Hrvatskom.
Poslanicu CIVIS-a Maju Vučelić interesuje kada će Vlada formirati strateško koordinaciono tijelo koje bi upravljalo procesom uspostavljanja nacionalne kontrole letenja do 2030/31 godine.
Ona će pitati Spajića i na koji način Vlada planira da taj proces poveže sa modernizacijom crnogorskih aerodroma, jačanjem nacionalnog avio-prevoznika To Montenegro i ukupnim razvojem vazduhoplovstva.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenicu da je godišnja inflacija u Crnoj Gori u septembru bila viša nego u 90 odsto zemalja Evropske unije (EU), kao i u većini država regiona.
Mugošu zanima i koje je konkretne mjere Vlada preduzela tokom ove godine radi stabilizacije rasta cijena.
U ime Posebnog kluba poslanika, Ilir Čapuni će tražiti od Spajića informacije o realizaciji dva istorijska najbitnija projekata u Ulcinju – izgradnji mosta na Bojani i izgradnji luke Liman.
Izvor: RTCG
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.