Luiz Inasio Lula da Silva, glasni kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, ponovo je u nedjelju izabran za predsjednika Brazila što znači da će najveća ekonomija Latinske Amerike zadržati određenu distancu u odnosu na Vašington.
Poslije prebrojavanja 100% glasova, brazilski izborni sud je saopštio da Lula koji će uskoro napuniti 81 godinu, ima nedostižnu prednost.
Veče je proteklo u haosu na biračkim mjestima širom Brazila, prouzrokovanim odlukom u posljednjem trenutku da se glasanje produži za dva sata. Tu odluku sudije Vrhovnog suda bi Lulin protivnik Flavio Bolsonaro mogao bi da ospori pravnim putem.
Lulin trijumf, koji je poznat po gašenju kladionica, je odstupanje od trenda u Latinskoj Americi, gdje sve veći broj predsedničkih kandidata desnog centra, bliskih Trampu, odnosi pojbede – što dodatno jača uticaj Sjedinjenih Država u tom regionu. Pobjedom Lule, Meksiko i Brazil – dvije najmnogoljudnije zemlje Latinske Amerike – sada imaju lidere s lijevog centra. Takođe, najveća ekonomija Latinske Amerike – brazilska, s BDP-om od 2,6 biliona dolara godišnje, ostaje nezavisna od SAD, uprkos pritiscima u vidu povećanih carina koje je uveo Tramp.
Poslije objave rezultata, pristalice su počele da slave ispred i unutar hotela u Sao Paulu, gdje je Lula pratio prebrojavanje glasova zajedno sa prvom damom Rozanželom da Silvom, svojim saveznicima i prijateljima.
Ukoliko izborne vlasti potvrde rezultat, ovo će biti četvrti, ali ne i uzastopni predsjednički mandat za Lulu. Novoosvojeni mandat počinje 5. januara 2027. godine.
Ovo je prvi put od okončanja vojne diktature u Brazilu 1985. godine da kandidat koji je u prvom krugu izbora osvojio drugi najveći broj glasova na kraju postane predsjednik. U prvom krugu, Bolsonaro je osvojio 47% glasova, a Lula 45%, što je razlika od 2,2 miliona glasova.
Lula i senator Bolsonaro se još nisu obratili svojim pristalicama.
Pobjeda u nedjelju vjerovatno će biti posljednja u političkoj karijeri tog iskusnog lidera. Lula je počeo svoju političku karijeru 1970-ih godina veka kao sindikalni vođa. Zatim je učestvovao u osnivanju Radničke partije, koju je tri puta predstavljao kao predsjednički kandidat, sve dok 2002. godine nije konačno odnio pobjedu. Četiri godine kasnije ponovo je izabran, a 2010. godine na tom mjestu ga je naslijedila jedna od ministarki iz njegove vlade, Dilma Rusef. Ona je 2014. godine ponovo izabrana na tu funkciju.
RTCG/Agencije
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.