Privreda ne smije biti samo korisnik rezultata obrazovanja, već aktivan partner u njegovom oblikovanju, poručeno je na konferenciji „Vještine za budućnost: obrazovanje, tehnologija i privreda u novoj industrijskoj eri“, koju je 16. oktobra organizovala Privredna komora Crne Gore, u okviru Erasmus+ projekta DERHE.
Skup je bio posvećen predstavljanju rezultata projekta usmjerenog na unapređenje digitalne i tehnološke spremnosti visokog obrazovanja i snažnije povezivanje akademskog znanja sa potrebama privrede. Učesnici su razmijenili iskustva o razvoju praktičnih vještina, modernizaciji obrazovnih programa i primjeni novih tehnologija u poslovanju.
Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović istakla je da je povezivanje obrazovanja i privrede jedno od ključnih pitanja za budući razvoj zemlje.
„Projekti poput DERHE važni su upravo zato što nas usmjeravaju na jedno od ključnih razvojnih pitanja današnjice: kako da znanje koje stvaramo u obrazovnim institucijama pretvorimo u konkretne kompetencije, inovacije, kvalitetnija radna mjesta i veću konkurentnost naše privrede“, kazala je Radusinović.
Ona je ukazala na to da digitalizacija, vještačka inteligencija, automatizacija i zelena tranzicija mijenjaju način proizvodnje, pružanja usluga i upravljanja resursima. Zbog toga konkurentnost kompanija sve više zavisi od znanja, kreativnosti i sposobnosti zaposlenih da primjenjuju nova rješenja.
Radusinović je naglasila da su kompanijama potrebni kadrovi koji, osim teorijskog znanja, posjeduju praktične vještine i razumiju savremene poslovne procese, dok obrazovnim institucijama neposredna saradnja sa privredom omogućava da pravovremeno prepoznaju potrebe tržišta rada.
Dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Radoje Vujadinović istakao je značaj nacionalnih i međunarodnih projekata za povezivanje univerziteta i privrede, kao i obrazovanje inženjera koji će svojim kompetencijama podržati razvoj crnogorske industrije.
Ukazao je i na potrebu ulaganja u savremenu opremu, stručne kapacitete i napredne tehnologije, kako bi se budući inženjeri pripremili za zahtjeve industrijske proizvodnje.
Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan govorila je o institucionalnoj podršci inovacijama i transferu znanja, ističući potrebu usklađivanja obrazovnog sistema sa tržištem rada.
Posebno je naglasila značaj razvoja zakonskih rješenja koja bi omogućila bolje povezivanje studenata i kompanija, prepoznavanje praktičnih kompetencija i stvaranje povoljnijih uslova za profesionalni razvoj mladih.
Direktorica Nacionalne Erasmus+ kancelarije za Crnu Goru Vanja Drljević ukazala je na značaj međunarodne saradnje i mobilnosti u razvoju savremenih kompetencija. Prema njenim riječima, privreda treba aktivno da učestvuje u kreiranju studijskih programa i modula kako bi obrazovanje odgovaralo stvarnim potrebama kompanija.
DERHE razvija obuke i multifunkcionalne centre za učenje
Koordinator projekta DERHE sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani Tomaž Berlec predstavio je ciljeve i rezultate projekta, koji je usmjeren na jačanje saradnje visokog obrazovanja i industrije.
Kroz projektne aktivnosti razvijeni su nastavni materijali i programi obuka, unaprijeđeni obrazovni sadržaji i uspostavljeni multifunkcionalni centri za učenje. Poseban akcenat stavljen je na praktičan rad, primjenu digitalnih tehnologija i rješavanje konkretnih izazova kompanija.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Janko Jovanović predstavio je rezultate sprovedenih obuka, unapređenje kurseva i mogućnosti daljeg korišćenja multifunkcionalnog centra za učenje.
Kako je naveo, vrijednost granta za realizaciju projekta iznosi oko 850.000 eura, od čega je približno 100.000 eura opredijeljeno za Univerzitet Crne Gore. Projektne aktivnosti uključuju nabavku opreme, unapređenje nastavnih sadržaja i razvoj obuka za sticanje praktičnih znanja potrebnih savremenoj industriji.
Regionalna projektna menadžerka UNDP Hub-a za region Evroazije Amira Vejzagić Ramhorst predstavila je nalaze istraživanja o potrebama i kapacitetima preduzeća na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru, sa fokusom na produktivnost, digitalnu i zelenu tranziciju i konkurentnost.
Ukazala je na značaj malih i srednjih preduzeća za ekonomski razvoj, kao i na potrebu jačanja njihovih kapaciteta za uključivanje u regionalne i evropske lance vrijednosti. Istakla je da održivi razvoj podrazumijeva ne samo otvaranje radnih mjesta već i povećanje produktivnosti, stvaranje kvalitetnijih poslovnih prilika i zadržavanje visokoobrazovanih kadrova u Crnoj Gori.
U okviru konferencije održana je panel diskusija „Perspektiva studenata – znanje, praksa i zapošljivost“, tokom koje su studenti uključeni u aktivnosti projekta DERHE, predstavnici akademske zajednice i mentori iz kompanija razmijenili iskustva o značaju praktičnog rada i primjene teorijskog znanja.
Učesnici su ukazali na važnost razvoja digitalnih, stručnih i mekih vještina, kao i mogućnosti koje saradnja sa kompanijama pruža studentima kroz stručnu praksu, izradu završnih radova i zapošljavanje.
Na završnom dijelu konferencije razmotreni su naredni koraci za održivost rezultata projekta, uz naglasak na nastavku saradnje univerziteta, privrede, inovacione infrastrukture i institucija.
Koordinatorka projekta DERHE ispred Privredne komore Crne Gore Dragana Šofranac, koja je moderirala konferenciju, istakla je da se alati vještačke inteligencije sve brže pretvaraju u standard poslovanja, a njihova primjena postaje važna za konkurentnost kompanija.
Prema njenim riječima, velike kompanije mogu angažovati stručnjake koji će se baviti uvođenjem novih tehnologija, dok su malim i srednjim preduzećima potrebni podrška institucija i univerziteta, kao i pristup obukama i novim znanjima.
Šofranac je naglasila da se tehnologije mijenjaju mnogo brže nego što je moguće mijenjati studijske programe, zbog čega nije realno očekivati da univerziteti sami pripreme kadrove za sve zahtjeve tržišta rada.
Zato je, kako je istakla, potrebno uspostaviti trajnu saradnju kompanija i univerziteta, koja neće biti ograničena na prenos znanja ili povremeno definisanje problema za koje se traže rješenja, već će podrazumijevati zajednički rad na modernizaciji i unapređenju poslovnih i proizvodnih procesa.
Zaključeno je da su kontinuirano usavršavanje, praktično učenje i aktivnije uključivanje privrede u obrazovni proces ključni za razvoj kompetencija koje odgovaraju potrebama savremenog tržišta rada.
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.