Ne treba isključiti mogućnost da je najava Euro modela već tokom druge polovine septembra podstakla inflatorna očekivanja i pojedina poskupljenja. Cijene mogu reagovati na očekivani rast potrošnje i troškova prije nego što veće zarade budu isplaćene, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu finansijski konsultant Stevan Gajević, komentarišući najavljeni novi ekonomski program Vlade Euro model i septembarske podatke Monstata o godišnjoj stopi inflacije, koja je nakon višemjesečnog rasta dostigla 5,2 odsto. U avgustu je godišnja inflacija iznosila 4,5 odsto, u julu 3,8 odsto, a u junu i maju po 3,6 odsto.
Upitan da prokomentariše to što se u javnosti ukazuje da će primjena Euro modela neminovno dovesti do inflacije, Gajević navodi da bi izbjegao tvrdnju da je nagli rast cijena neminovan. Ne negira pak da postoji rizik koji zahtijeva ozbiljnu procjenu.
– Posebno treba spriječiti da sama najava većih zarada postane opravdanje za preventivna poskupljenja bez odgovarajućeg rasta troškova. Ono na šta ukazujem je rast troškova medicinskih usluga i liječenja, po kojima smo i prošle i pretprošle godine prednjačili u EU. Ne mogu se oteti utisku da je bar donekle povezano sa ukidanjem doprinosa za Fond zdravstva – kazao je Gajević Pobjedi.
Rizik
Na pitanje da li se može desiti da se Crna Gora ponovo suoči sa inflacijom od 17,5 odsto kao krajem 2022. godine, Gajević navodi da se takav scenario ne može ni isključiti niti smatrati izvjesnim.
– To bi zahtijevalo ozbiljno pogoršanje uslova i snažno djelovanje više inflatornih faktora. Rizik nastaje kada se spoljna poskupljenja energije, hrane i transporta spoje sa domaćim rastom tražnje i troškova poslovanja i prije svega inflatornim i socijalnim očekivanjima. Ako raspoloživi prihodi naglo porastu, a ponuda robe i usluga ne može dovoljno brzo da odgovori, dio dodatne tražnje može se preliti u cijene, a dio u veći uvoz. Istovremeno, preduzeća kojima raste ukupan trošak rada mogu pokušati da taj rast prenesu na kupce. Međutim, nije stručno izjednačiti povećanje neto zarade sa jednakim povećanjem troška poslodavca. Ako se istovremeno smanjuju porezi i doprinosi, njihov efekat morao bi biti uračunat. Tek poređenjem sadašnjeg i budućeg ukupnog troška rada u indeksiranim cijenama, možemo procjenjivati pritisak na cijene – navodi Gajević dodajući da zato ne bi tvrdio da je nagli rast cijena neminovan.
Na pitanje da li je javnom obećanju većih zarada ipak trebalo da prethode analize i procjena fiskalnog uticaja, Gajević nema dileme da jeste. Ocjenjuje da građani imaju opravdanu potrebu za većim zaradama, a Vlada obavezu da pokaže kako će takav rast biti finansiran i koliko će trajati njegovi pozitivni efekti.
– Najprije treba izračunati posljedice, sprovesti konsultacije i provjeriti pretpostavke, pa onda preuzeti čvrsta obećanja o iznosima i rokovima. Generalno, dobro bi bilo da svaka politika ima svoju odgovornost. Da je urađena, analiza bi pokazala šta se dešava sa prihodima i rashodima države, finansiranjem penzija, budžetima opština i troškovima javnih službi. Jednako je važno utvrditi koliko dodatnog tereta mogu podnijeti mikro i mala preduzeća, kakve su razlike među djelatnostima i da li postoji rizik od smanjenja zaposlenosti ili prelaska dijela poslovanja u sivu zonu – navodi Gajević.
POBJEDA
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.