KOTOR – PERAST: Ženu azijskog porijekla maloljetnici vrijeđali, zavijali kao psi i gađali je papirićima

uristkinju azijskog porijekla grupa djece je u utorak, u lokalnom autobusu od Kotora do Perasta, tokom cijele vožnje od 25 minuta ismijavala, vrijeđala i gađala papirićima. Pjevali su i neke pjesme koje su imitirale kineske, oponašali su kineski jezik i zavijali kao psi. To je, kako je objasnila, aluzija na predrasudu da Azijati jedu pse.

Turistkinja je incident opisala u snimku objavljenom na Instagram profilu „theasiangirlabroad“, koji je za dva dana pregledan više od 370.000 puta. Poručila je da se u Crnu Goru više neće vratiti i da je nikome neće preporučiti.

Prema njenom opisu, uvrede su počele čim je ušla u autobus, 13. oktobra oko 15.40. Nekoliko puta se okretala i molila ih da prestanu. Nakon 15 minuta počela je da snima, ali su, kako navodi, nastavili iako su znali da ih snima.

Dijete koje je sjedjelo pored nje, prema njenim riječima, jedino nije učestvovalo u uznemiravanju. Ono ju je zamolilo da prestane da snima, a kada je odbila, zamolilo je ostale da prestanu, ali ga nijesu poslušali.

– Putovala sam u 46 zemalja i nikada nijesam doživjela ovako otvoren rasizam i maltretiranje. I to u izrazito turističkom mjestu kao što je Kotor – napisala je uz snimak.

Navela je i da joj je kultura u Crnoj Gori djelovala hladno, a mještani neljubazno, ali da ovakav nivo rasizma nije očekivala. U snimku je zaključila da su djeca u Crnoj Gori „veoma nepristojna i rasisti“.

Crna Goro, moraš bolje. Nikada se neću vratiti u Crnu Goru poslije ovog putovanja i ne mogu je preporučiti drugima. Potrošite novac negdje drugo – poručila je ona na svom postu na Instagramu.

Incident su osudili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Zaštitnik: Ponašanje neprihvatljivo

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ocijenili su da je ponašanje grupe mladih, koje je prema dostupnom snimku obilježeno ismijavanjem na osnovu pretpostavljenog porijekla, neprimjerenim dobacivanjem i uznemiravanjem, neprihvatljivo i da zaslužuje javnu osudu.

– Nijedno društvo koje počiva na poštovanju ljudskih prava ne smije tolerisati rasizam, ponižavanje i diskriminaciju – navodi se u saopštenju.

Posebnu zabrinutost, kako ističu, izaziva činjenica da su u događaju učestvovala djeca. Odgovornost roditelja, odnosno staratelja, i obrazovnih ustanova, poručuju, jeste da mladima pomognu da razumiju da različitost nije povod za ismijavanje i isključivanje. Podsjećaju i da je poštovanje ljudi različitog porijekla posebno važno za zemlju čiji se razvoj u značajnoj mjeri oslanja na turizam.

Zaštitnik upozorava i na drugu dimenziju slučaja, širenje snimaka i fotografija mladih na društvenim mrežama, čime se otvara pitanje mogućeg digitalnog linča. Osuda neprihvatljivog ponašanja, navode, ne smije prerasti u javno prozivanje i ugrožavanje integriteta mladih, posebno imajući u vidu njihov uzrast.

– Na radnje koje osuđujemo ne smije se reagovati nasiljem, niti ugrožavanjem integriteta njihovih vinovnika, već naprotiv odlučnom institucionalnom reakcijom i prevencijom sličnih ponašanja – ističe Zaštitnik.

Zaštitnik podsjeća da opšte preporuke Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) obavezuju države da odlučno djeluju protiv ovakvih pojava, i to ne samo reakcijom nadležnih institucija, već i kontinuiranim radom na prevenciji.

Rasizam nije dječji nestašluk

Iz CGO-a su saopštili da najoštrije osuđuju rasističko uznemiravanje turistkinje, koje je, prema dostupnim informacijama, počinila grupa maloljetnika. Kako navode, to nije samo primjer neprihvatljivog ponašanja, već i upozorenje na predrasude koje opstaju u društvu i na vrijednosti koje se prenose mlađim generacijama.

– Rasizam nije dječii nestašluk, niti ga godine učinilaca mogu učiniti manje opasnim. Mladi ne razvijaju stavove u društvenom vakuumu -naveo je koordinator za razvoj u CGO-u Miloš Knežević.

On ističe da mladi odrastaju u okruženju u kojem se nacionalizam, ksenofobija, govor mržnje i omalovažavanje različitosti prečesto relativizuju, opravdavaju ili predstavljaju kao bezazlena šala. Takve poruke, prema njegovim riječima, dolaze iz porodice i neposrednog okruženja, društvenih mreža i medija, ali i iz javnog prostora u kojem nosioci najodgovornijih funkcija nerijetko koriste podjele i predrasude za političke ciljeve.

POBJEDA