Šćuric: Suludo je davati crnogorske aerodrome pod koncesiju

 

Suludo je davati davati crnogorske aerodrome pod koncesiju, poručio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On smatra da Crnoj Gori i njenim aerodromima nije potreban koncesionar te da kompanija Aerodromi Crne Gore može sama isfinansirati potrebnih 150 miliona eura investicija kako bi se crnogorski aerodromi doveli na nivo konkurencije u Tirani, Dubrovniku i Prištini.

– Davati strateške objekte pod koncesiju je suludo. Crna Gora zavisi od turizma, njen BDP se puni sa nekih 25 odsto od turizma. Crna Gora ima katastrofalnu putnu infrastrukturu, željeznice su u još gorem stanju, brodova gotovo da i nema. A Crna Gora je jako daleko od evropskih destinacija. Stoga su putnici osuđeni da dolaze u Crnu Goru avionima – kazao je Šćuric u razgovoru za Pobjedu.

Problemi u regionu

On dodaje da su u tom kontekstu aerodromi najbitniji strateški resurs države i ,,infrastruktura koja se mora kontrolisati“.

– Želi li Crna Gora probleme koje ima Aerodrom Beograd sa koncesionarom, lošu koncesiju kao Zagreb, Skoplje ili Priština, ili da bude druga najgora vazdušna luka u Evropi kao što je slučaj sa Ljubljanom. Nemalo puta sam pitao kako to da su vlasnici aerodroma na zapadu države, a kod nas to moraju biti ti aerodromi sa zapada. I čije interese onda u Zagrebu štiti francuski državni koncesionar, hrvatske ili francuske – zapitao se Šćuric.

On je podsjetio na uporedna iskustva iz regiona i Evrope, i ocijenio da su se koncesionari aerodroma u tim državama pokazali ekstremno loše.

– Nije li indikativno da je Mađarska vratila svoje aerodrome u svoje vlasništvo od koncesionara i pritom platila duplo više nego što je od koncesionara dobila. Jer je bila ekstremno nezadovoljna. Zašto su to napravili osim ako su bili ekstremno nezadovoljni koncesijom? Ljubljana je drugi najlošiji aerodrom u Evropi po oporavku od kovida-19. Zagreb usporava rast kako ne bi morao uložiti u širenje terminala i ima loš pristup novim kompanijama, Beograd ima enormno puno problema, megaproblemi se doslovce dešavaju svake sedmice, koncesionar u Prištini je bio u sukobu sa vlasti, onaj u Skoplju nije ispunio obećanja za investicije u aerodrome. Konačno, kako objašnjavamo odlične rezultate Splita, Dubrovnika i Sarajeva, aerodroma koji nijesu pod koncesijom, a imaju daleko bolje rezultate nego oni koji u regiji jesu pod koncesijom. Ovi aerodromi imaju ogroman porast broja putnika i linija, stvaraju ogromne profite, a aerodromi pod koncesijom su prošle godine bili u gubicima – istakao je Šćuric.

Procjene

On je naveo da ako se već mora uzeti koncesionar, onda treba izabrati najboljeg od ponuđenih.

– Neki kažu da je najbolje rješenje koncesionar izvan Evrope koji će se više truditi. Nijesam siguran, on je daleko, ne razumije evropske trendove, njemu će trebati mnogo više za reakciju, ozbiljno će griješiti, to je drugi mentalitet, druge redne navike… Tu Crna Gora mora jako ozbiljno pristupiti procjeni svakog kandidata, treba puno razgovarati, platiti spoljne stručnjake da ekstremno ozbiljno procijene koncesionare – saopštio je Šćuric i dodao da je tu Crna Gora u jako lošoj poziciji.

– Na strani koncesionara su megastručnjaci, vrh struke, pravnici, ekonomisti, banari, stručnjaci iz vazduhoplovstva… koji imaju plate i po nekoliko desetina hiljada, pa i stotina hiljada eura, koji su opako motivisani i premazani svim mastima. No, sa druge strane pregovaraće kadar iz Crne Gore koji radi za par stotina eura i jedino što im je prioritet je da odu kući sa posla dva sata ranije. To nije „pošteno“ pregovaranje i upravo zato su sve koncesije u regiji loše. Ovi koji su premazani svim mastima su uspjeli izmuljariti države i staviti vodu na svoj mlin. Mislite da će u Crnoj Gori biti drugačije nego u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Kosovu ili Makedoniji – naglašava Šćuric.

Pobjeda

Obavještenje o kolačićima (cookies)

Ovaj veb sajt koristi kolačiće (cookies) kako bi vam obezbjedio najbolje iskustvo korišćenja. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se čuvaju na vašem uređaju i pomažu nam da analiziramo saobraćaj, personalizujemo sadržaj i omogućimo funkcionalnosti kao što su prijavljivanje ili čuvanje postavki.