Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Programom “Evropa sad 1”, kojim je povećana minimalna cijena rada na 450 eura, povećan je standard zaposlenih, a poslodavci rasterećeni jednog dijela obaveza i doprinosa na zarade, čime su pokrenuti mnogi pozitivni trendovi, kazao je predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPSC) Slobodan Mikavica.
U dobroj mjeri se smanjila isplata dijela zarada na ruke, a tržište je postalo konkurentnije za ulaganja, kako za strana, tako i za domaća.
Vlada je aktivnim mjerama fiskalne politike, a prije svega uvođenjem fiskalizacije 2021, borbom protiv nelegalne trgovine akciznih proizvoda znatno popravila poslovni ambijent, uz obezbjeđenje mnogo većih prihoda u budžetu od poreza i akciza, podsjetio je Mikavica.
Nakon stupanja na snagu programa “Evropa sad 2” neto zarade bilježe novi rast od 7,6 odsto, a trend rasta zarada može se očekivati i u narednom periodu, kaže Mikavica u intervjuu za “Dan”.
Međutim, ističe on, za privredu najvažniji dio programa čini Fiskalna strategija, koja treba da obezbijedi održivost javnih finansija, infrastrukturne investicije, racionalizaciju, kao i digitalizaciju javne uprave i povoljnije poslovno okruženje.
– Procesi rješavanja gorućih problema privrednika na koje smo ukazali u brojnim razgovorima sa Vladom ne rješavaju se potrebnom brzinom. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija od strane neregistrovanih pojedinaca, prije svega u pružanju usluga i izdavanju smještajnih kapaciteta, umnogome ugrožava opstanak i razvoj manjih kompanija, korupcija u prvom redu kroz procese javnih nabavki, spor i neefikasan rad u javnoj upravi uz odsustvo digitalizacije, ogromne su barijere za privredu.
• Da li ste zadovoljni saradnjom sa izvršnom vlašću, odnosno da li ste bili konsultovani kao socijalni partner prilikom donošenja novih poreskih regulativa, Fiskalne strategije?
– Predizborna obećanja od strane PES-a, kojima je najavljeno smanjenje radnog vremena, povećanje minimalne cijene rada i sl. umnogome su izazvala neizvjesnost kod privrednika i dovela do nepredvidivog poslovnog ambijenta. U razgovorima sa Vladom smo u više navrata ukazivali na rizike i negativne posljedice koje primjena ovako najavljenih mjera mogu da imaju na privredu. Drago nam je što smo uspjeli da ukažemo na važnost pitanja koja se tiču radnih odnosa i utičemo da se ne donose ishitrene odluke i mjere. Sugestijama UPCG ukazali smo i na nemogućnost primjene minimalne cijene rada od 700 eura, prije svega u ekonomski slabije razvijenim regionima Crne Gore, a za druga pitanja obezbijedili vrijeme za dodatne razgovore i analize uticaja na zaposlene i privredu.
Kakav stav UPCG ima o jednosatnom smanjenju radnog vremena?
– Odmah da naglasimo da u većini država EU dnevno radno vrijeme je osam sati efektivno i bez pauze za ručak, što čini 40 sati nedjeljno. Uporedno toj praksi znači da je naše radno vrijeme 7,5 sati, tj. 37,5 sati nedjeljno. Dodatno smanjenje od jednog sata bi predstavljalo nonsens. U mnogim granama privrede učinak zavisi direktno od prisustva i rada radnika. Pružaoci usluga, vozači, majstori svih profila i zanimanja, samo direktnim radom stvaraju učinak. Ukoliko je cilj smanjenja radnog vremena da se zarade zadrže na istom nivou, onda je neophodan rast cijena ovog rada po našoj analizi za oko 14 odsto. Ovo povećanje bi direktno uticalo na troškove u sektoru turizma, zaštitarima, djelatnostima koje rade 24 sata u trgovini, održavanje, građevina i sl. Posebno negativan uticaj je u zdravstvu, policiji, vatrogascima, komunalnim djelatnostima i dr. gdje se rad obavlja non-stop, tj. u turnusu po 12 sati. Potrebno bi bilo angažovati dodatnu radnu snagu, što povećava troškove i povećava pritisak na privredu koja generiše budžet.
Ipak, anketa je pokazala da i kod nas ima kompanija koje već primjenjuju skraćeno radno vrijeme, prije svega u profitabilnijim granama privrede i koje kroz ovaj vid dodatno motivišu zaposlene i podstiču veću produktivnost i zadovoljstvo radnika. Slična su iskustva i u razvijenim i ekonomski jačim državama, koje isključivo na principu dobrovoljnosti uređuju i ovo pitanje.
DAN
