Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Crna Gora, sa svojih nešto više od 600.000 stanovnika, suočava se sa demografskim i ekonomskim promjenama izazvanim prilivom stranaca, posebno državljana Rusije, Ukrajine i Turske. Ove migracije, intenzivirane ratnim sukobom u Ukrajini, donijele su značajne promjene na tržištu rada, nekretnina i u lokalnoj ekonomiji.
Istovremeno, odluka Vlade Crne Gore da uvede sankcije Rusiji otvorila je pravna, politička i ekonomska pitanja, izazivajući podjele u društvu i potencijalno redefinišući odnose na međunarodnoj sceni.
Prema pisanju portala CdM, Ministarstvo unutrašnjih poslova je tokom 11 mjeseci 2024. godine izdalo ukupno 65.895 dozvola za privremeni ili stalni boravak i rad (25.301 dozvola za privremeni boravak, 39.563 dozvole za privremeni boravak i rad i 1.031 dozvola za stalni boravak).
Najveći broj dozvola izdat je državljanima Rusije (20.018), a slijede Srbija (13.489) i Turska (10.098). Pored toga, tokom posljednjih godina značajan broj Ukrajinaca preselio se u Crnu Goru, a procjenjuje se da u našoj državi trenutno boravi preko 10.000 Ukrajinaca, uz znatan udio privremeno prijavljenih stanovnika.
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz decembra 2023. godine, u Crnoj Gori živi 3.087 osoba koje su se izjasnile kao Ukrajinci, što čini 0,50 odsto ukupnog stanovništva.
Takođe, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore iz juna 2023. godine, 5.262 osobe iz Ukrajine imale su odobren boravak po osnovu privremene zaštite.
Ovi podaci ukazuju na značajan porast broja ukrajinskih državljana u Crnoj Gori u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon početka sukoba u Ukrajini 2022.
Međutim, treba napomenuti da se dio njih u međuvremenu vratio u Ukrajinu ili otišao u druge zemlje Evropske unije.
Dolazak stranaca, posebno onih iz Rusije i Ukrajine, značajno je transformisao crnogorsku ekonomiju.
Migranti iz ovih zemalja nalaze svoje mjesto u različitim sektorima ekonomije. Najviše dozvola izdato je za rad u uslužnim djelatnostima (8.958), građevinarstvu (8.539), uslugama smještaja i ishrane (7.132) i IT sektoru i inovacijama (2.553).
Prema riječima ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, efekti migracija osjete se u gotovo svim aspektima privrede.
– Multiplikativni efekti migracija osjete se kroz povećanje potrošnje, rasta prihoda od zakupa nekretnina i otvaranja novih firmi. Migranti iz Rusije i Ukrajine doprinose povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i doprinose, što se posebno osjeća u sektorima maloprodaje, IT-a i ugostiteljstva – kaže glavni i odgovorni urednik portala “Biznis”.
Zbog priliva velikog broja stranaca, tržište nekretnina u Crnoj Gori bilježi značajan rast cijena, što se djelimično pripisuje povećanoj potražnji od strane stranih državljana, uključujući Ruse, Ukrajince i Turke.
Prema podacima Monstata, u septembru 2023. godine prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji na nivou Crne Gore iznosila je 1.647 eura, što je povećanje od 300 eura u odnosu na početak te godine.
Iako su Rusi i Ukrajinci tradicionalno bili među glavnim kupcima nekretnina u Crnoj Gori, posljednjih mjeseci zabilježen je pad njihovog učešća na tržištu. Istovremeno, raste interesovanje kupaca iz Turske, Njemačke, Francuske i Poljske. Prema riječima Nemanje Pavićevića, novinara koji prati tržište nekretnina, postoji opasnost da će zbog rasta cijena crnogorski građani biti onemogućeni da kupuju nekretnine u svojoj zemlji.
U Podgorici najskuplji stanovi dostižu cijenu od 2.400 eura po kvadratu, dok se najjeftiniji mogu naći za oko 1.450 evra, u zavisnosti od lokacije, veličine i opremljenosti.
Dan
