Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Masakr na Cetinju, koji se dogodio 1. januara 2025. godine i odnio trinaest života, uz četvoro povrijeđenih, ukazao je na ozbiljne bezbjednosne propuste, posebno u kontroli vatrenog oružja u Crnoj Gori, ali i ukazao na neophodnost bolje zdravstvene zaštite stanovnika sa psihijatrijskim smetnjama.
Piše: Predrag Zečević
Reakcija premijera Milojka Spajića bila je odgovorna i usmjerena ka pooštravanju zakonske regulative, a planirane mjere oslanjaju se na iskustva zapadnih zemalja koje su se suočile s ovakvim tragedijama.
Alarmantni podaci o oružju u Crnoj Gori
Crna Gora je zemlja sa značajnom količinom vatrenog oružja u opticaju. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, registrovano je oko 45.000 komada vatrenog oružja, dok se procjenjuje da nelegalno cirkuliše između 60.000 i 70.000 komada. Ovo Crnu Goru stavlja među zemlje s najviše oružja po glavi stanovnika u Evropi.
Još alarmantnija je činjenica da se većina krivičnih djela povezanih s vatrenim oružjem koristi nelegalno oružje. Ove brojke ukazuju na hitnu potrebu za preduzimanjem akcije.
Planirane mjere: Pet ključnih koraka
Premijer Spajić najavio je sveobuhvatne mjere s ciljem smanjenja rizika od novih tragedija.
-Prva mjera je pooštravanje uslova za dobijanje dozvola za oružje. Novi zakonski okvir predviđaće strože psihološke testove, detaljne bezbjednosne provjere i ograničenje prava na nošenje oružja isključivo na lica s opravdanim razlozima. Cilj je smanjiti broj osoba koje mogu legalno posjedovati vatreno oružje.
-Neophodna je revizija postojećih dozvola.
U Crnoj Gori trenutno postoji više od 25.000 izdatih dozvola za oružje, a planirana revizija će obuhvatiti sve dozvole kako bi se utvrdilo da li vlasnici ispunjavaju nove, strože uslove.
Premijer je najavio uvođenje sistema dežurne linije koji podrazumijeva hitnu razmjenu informacija između policije, zdravstvenih ustanova i građana kako bi se na vrijeme identifikovala lica koja mogu predstavljati prijetnju. Sličan sistem u Norveškoj smanjio je nasilne incidente za 30% u prvim godinama primjene.
Osim toga, predviđena je nulta tolerancija za nelegalno oružje.
Premijer Spajić najavio je strože kazne za posjedovanje nelegalnog oružja i intenziviranje policijskih akcija. Procjene pokazuju da nelegalno oružje predstavlja glavni izvor rizika, jer je prisutno u rukama kriminalnih grupa i pojedinaca.
Nastaviće se sa akcijom prikupljanja nelegalnog oružja.
Vlada planira da nastavi kampanju dobrovoljne predaje nelegalnog oružja “Poštuj život, vrati orižje”. Ova mjera je inspirisana je australijskim modelom iz 1996. godine, kada je nakon masakra u Port Arthuru prikupljeno i uništeno više od 650.000 komada vatrenog oružja, što je rezultiralo smanjenjem stope nasilja vatrenim oružjem za čak 50% u narednih deset godina.
Premijer je najavio i mogućnost uvođenja novih tehnologija, poput kontroverzne detekcije pucnja iz oružja koju već gotovo deceniju koristi američka policija.
Međunarodna iskustva kao smjernice
Slične tragedije u svijetu dovele su do odlučnih reformi u zakonima o oružju:
Australija: Nakon masakra u Port Arthuru, uloženo je 500 miliona australijskih dolara u nacionalnu akciju otkupa oružja, uz zabranu automatskog i poluautomatskog oružja.
Novi Zeland: Poslije napada u Christchurchu 2019. godine, prikupljeno je više od 60.000 komada vatrenog oružja, uz zabranu poluautomatskog naoružanja.
Njemačka: Nakon masakra u Winnendenu 2009. godine, povećana je starosna granica za posjedovanje oružja na 21 godinu, uz obavezne sigurnosne kurseve za vlasnike.
Izazovi sprovođenja mjera
Jasno je da neće biti lako sprovesti ove mjere zbog nrdostatka administrativnih kapaciteta. Policijski i administrativni kapaciteti moraju se značajno ojačati kako bi se osigurala efikasna primjena zakona i revizija dozvola. Premijer je najavio hitan prijem u službu 200 svršenih pitomaca policijske akademije.
Madalje, u pojedinim dijelovima zemlje, posebno ruralnim sredinama, oružje je tradicionalno dio kulture, što može otežati implementaciju novih pravila.
Nelegalno oružje često je dio šire mreže kriminalnih aktivnosti koje zahtijevaju sveobuhvatnu strategiju suzbijanja.
Veća bezbjednost kao obaveza
Premijerova reakcija na masakr na Cetinju je odgovorna i pravovremena i po uzoru na zemlje Zapada. Najavljene mjere imaju potencijal da značajno smanje rizik od sličnih incidenata, ali samo ukoliko se sprovedu dosljedno i bez gledanja kroz prste privilegovanim.
Masakr je pokazao da trenutni sistem ima ozbiljne nedostatke. Tragedija na Cetinju nije samo opomena, već i poziv na akciju i odgovornost države prema svojim građanima. Zbog svega premijer ne treba bježati ni od smjena u vrhu MUP-a i policije.
