Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Neusvajanjem budžeta za 2025. godinu, Crna Gora se našla pred ozbiljnim finansijskim izazovima, a najveći ceh platiće oni koji već žive na ivici egzistencije – vojnici i srazmjerni penzioneri čije su plate i penzije daleko ispod crnogorskog prosjeka. Ceh će platiti i roditelji novorođenih beba koji neće moći računati na uvećane naknade
Piše: Predrag Zečević, ekonomski analitičar.
Privremeno finansiranje nije novost u Crnoj Gori. Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine i život nije stao. Isplaćivale su se plate i penzije, po sistemu jedne dvanaeistine budžeta iz prethodne godine. Privremeno finansiranje nije problematično ukoliko nema povišica, novih socijalnih davanja, starih dugova i novih projekata. Pošto u budžetu za 2025. te stavke dominiraju, jasno je da privremeno finansiranje nije dobro. Nimalo.
Situacija je jasna: neodgovorno ponašanje opozicionih poslanika, koji su blokirali sjednicu Skupštine pod izgovorom proceduralnih nesuglasica, rezultiralo je privremenim finansiranjem koje neće omogućiti povećanje plata ni početak realizacije kapitalnih projekata.
Vojnici i penzioneri: Zaboravljeni branitelji države
U sistemu odbrane, planirano povećanje plata pripadnicima Vojske Crne Gore, koji svakodnevno doprinose bezbjednosti zemlje, neće biti realizovano. Vojnici, koji ionako imaju niska primanja na nivou 620 eura, sada su žrtve političkih sukoba i institucionalnih opstrukcija.
Još tragičnija je situacija sa srazmjernim penzionerima, čije penzije daleko ispod crnogorskog minimalca od 450 eura. Oni, koji su dio radnog vijeka proveli van Crne Gore, redovno su među najugroženijim kategorijama stanovništva.
Poslanici i ustavne sudije: Plate po starom
Istovremeno, poslanici i ustavne sudije koji su izazvali ovu krizu i dalje primaju izdašne plate, preko 2.000 eura i uživaju u privilegijama koje ne zaslužuju.
U ovakvoj situaciji jedino pravedno rješenje bilo bi da im se plate obračunavaju po starom sistemu, dok se ne pokažu sposobnim da obavljaju funkcije za koje su plaćeni.
Neodgovorno ponašanje i nepoštovanje građana moraju imati cijenu. U suprotnom, politička blokada i dalje će biti sredstvo pritiska, dok će obični građani, vojnici i penzioneri plaćati račun.
Opasne posljedice privremenog finansiranja
Neusvajanjem budžeta, Crna Gora ulazi u 2025. godinu sa ozbiljnim rizicima:
Naime, ukoliko bi privremeno finansiranje trajalo, planirani novi infrastrukturni projekti bi bilo zaustavljeni.
Privremeno finansiranje, takođe, ugrožava Reformsku agendu i povlačenje sredstava iz evropskih fondova.
Najlošija posljedica privremenog finansiranja je servisiranje dugova. Bez budžeta, država neće moći vratiti milijardu eura starih dugova čije je vraćanje predviđeno u 2025.godini, što prijeti smanjenjem kreditnog rejtinga i dodatnim ekonomskim problemima.
Koga država štiti?
Dok vojnici, penzioneri, roditelji novorođenih beba i ostali građani trpe posljedice, političari ostaju zaštićeni svojim povlasticama. Vrijeme je da se poslanici i ustavne sudije, koji su izazvali ovu krizu, suoče sa posljedicama. Njihove plate treba obračunavati po starim, nižim osnovama, (možda čak i da primaju minimalac) dok ne prestanu blokade i dok ne pokažu stvarnu odgovornost prema građanima.
Građani Crne Gore zaslužuju poslanike i ustavne sudije koji rade u njihovom interesu, a ne u interesu svojih privilegija.
