Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Ovo je promotivna aktivnost i pružena ruka države sa onim što smo mogli ponuditi investitorima, kako bi se njihovi projekti što brže realizovali – kazala je Jelena Jovetić iz Ministarstva finansija (MF) na jučerašnjem okruglom stolu u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o strateškim investicijama koji je predložilo MF.
Dodala je da je riječ o novom pravnom institutu, koji nije bilo jednostavno uklopiti u postojeći regulatorni okvir.
– Zakon je mjera onoga što je u Crnoj Gori trenutno moguće, a da se istovremeno poštuje postojeća zakonska regulativa. Država će sa institucijama i snagom autoriteta podržati dalji investicioni tok. Za nas je bilo važno da kreiramo novi okvir koji će ubrzati javne investicije i da pokažemo da su sve one koje realizuje privatni sektor, a imaju uticaja na ambijent u Crnoj Gori, za nas strateške investicije – kazala je Jovetić dodajući da predloženo zakonsko rješenje odslikava praksu zemalja EU Hrvatske i Grčke.
Podstrek
Donošenje ovog zakona su, prema riječima Marka Miročevića iz Američke privredne komore, inicirali upravo oni.
– Vjerujući da održivost crnogorske ekonomije nije moguća bez kvalitetnih investicija i svjesni da se mnogi rokovi ne poštuju, vjerovali smo da je važno da imamo zakon koji će, prije svega, definisati pojam strateških investicija i dati dodatan podstrek administraciji da se vodi rokovima – kazao je Miročević.
Na bojazan Sava Đurovića iz Porto Montenegra da će se ovim zakonom uticati na postojeći koncesioni ugovor, što bi im moglo stvoriti probleme, Jovetić je kazala da se već potpisani ugovori neće mijenjati.
– Ovo je samo podrška, a nikako namjera da se nešto mijenja u negativnom smislu. Investicijama koje su u toku, ovim se daje dodatan impuls realizaciji. Ovo je samo podstrek i ne može uticati na postojeće ugovorne obaveze – kazala je Jovetić.
Đurović je ocijenio da su rokovi za postupanje institucija predviđeni nacrtom veoma kratki, dodajući da već godinu čekaju odgovore institucija na pojedine upite.
– I po postojećim propisima, organi bi trebalo da reaguju brže nego što je praksa – kazao je Đurović.
Problematizovao je i mogućnost aktiviranja garancije ukoliko se projekat naknadno skine sa liste strateških investicija ukoliko se proglasi neprihvatljivim sa aspekta odbrane i bezbjednosti zemlje, na šta je Jovetić kazala da država mora da poštuje međunarodne obaveze u tom dijelu.
Kazala je da administracija i na lokalnom i državnom nivou ima mnoštvo zahtjeva, te da je njihova intencija bila da obezbijede da strateške investicije dobiju brzi prolaz.
Biznis barijere
Mitar Bajčeta iz Privredne komore je ocijenio da bi trebalo proširiti listu predviđenih oblasti koje se mogu smatrati strateškim investicijama, ukazujući da je formulacija „hitno postupanje“ nedovoljno precizna i da se može različito tumačiti. Dodao je da sva istraživanja pokazuju da su među glavnim biznis barijerama, pored neefikasne javne administracije, neadekvatna zakonska rješenja i nedostatak radne snage. Smatra da je potrebno uvezati više zakona, među kojima i zakon o stalnom sezonskom radniku po uzoru na Hrvatsku, kako ovaj zakon ne bi bio prazno slovo na papiru.
Na primjedbu Miloša Vukovića iz Fideliti konsaltinga da je cijeli teret zakona stavljen na Agenciju za investicije, dovodeći u sumnju njene kapacitete, Jovetić je kazala da je riječ o jednom od najefikasnijih javnih tijela, što je se vidjelo kroz realizaciju projekta ekonomskog državljanstva, ocjenjujući da je ovdje riječ o manje kompleksnom poslu.
– Niko nije protiv investicija, samo treba zakon malo bolje normirati. Akcenat treba staviti na Agenciju i njihovu tehničku mogućnost da ovo uradi, a sa ovako kratkim rokovima imaćete problem sa kvalitetom izvještaja, dok ćete usporiti izdavanje dozvola i ostalih akata za mikro i mala preduzeća – kazao je Vuković dodajući da bi rokove ipak trebalo malo produžiti po uzoru na Hrvatsku.
Pobjeda
