Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Cetinje, (Media Biro) Crnogorski nacionalni komitet ICOM i Muzejsko društvo Crne Gore juče su u Narodnom muzeju Crne Gore upriličili stručnu Konferenciju “Uloga muzeja u kulturi Crne Gore”- stanje/izazovi/edukacija/zaštita/inkluzija/interakcija/ prezentacija.
Cilj Konferencije je analiziranje stanja u crnogorskoj muzejskoj zajednici, kao i otvaranje brojnih tema koje opterećuju ovu djelatnost u pokušaju pronalaženja adekvatnih rješenja. Muzealci različitih stručnih zvanja i profila kroz pojedinačne iskustvene primjere elaborirali su izazove muzejskog poslovanja u Crnoj Gori.
Na samom početku konferencije prisutnima se obratila dr Anastazija Miranović, predsjednica CG NK ICOM, istoričarka umjetnosti, muzejska savjetnica i rukovoditeljka Zavičajnog muzeja Bar koja je podsjetila da definicija muzeja iz 2022. sa praške ICOM konferencije unosi nove pojmove u definiciju muzeja kao što su različitost, održivost, inkluzivnost, etičnost.
“Muzeji u Crnoj Gori principijelno prate svjetsku praksu, jer je generalno naša zajednica otvorena za nove pristupe u poslovanju, uključujući pomenute pojmove. Normativno se trudimo da ispratimo aktuelne procese. U saznanju smo, da su u izradi izmjene i dopune Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji će, u konačnici, nadamo se, adekvatno prepoznati / artikulisati savremene potrebe, prava i obaveze muzejskog poslovanja. Ipak, moram primijetiti da niko iz CG NK ICOM nije pozvan da participira u izradi Zakona o muzejskoj djelatnosti. Ta činjenica dovoljno govori koliko struci “nije dozvoljeno” da se “miješa” u stvari koje se nje tiču,” kazala je Miranović.
Miranović je napomenula da u Crnoj Gori postoje zakoni, pravilnici, institucije i nevladine organizacije koje se bave muzejskom djelatnošću, ali da i dalje ne postoji odgovarajuća infrastruktura za muzeje.
“Podsjećam da ćemo 2026. godine obilježiti 100 godina od osnivanja prvog državnog muzeja Crne Gore – Narodnog muzeja Crne Gore, ali još uvijek nemamo nijedan objekat namjenski građen za muzejsku djelatnost. Ta činjenica provlači gro drugih problema u radu muzeja. Tek će najmlađi – Muzej savremene umjetnosti Crne Gore dobiti prve namjenski projektovane i izgrađene objekte za svoje poslovanje.
S jedne strane, imamo determinisane zakonske norme, s druge, praktičnu nemogućnost da iste adekvatno implementirano-ispoštujemo i primjenjujemo.
Zakonom o muzejskoj djelatnosti, odnosno, Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje poslova konzervatorske djelatnosti iz 2011. propisano je da je potrebni prostor za vršenje konzervatorske djelatnosti pokretnih kulturnih dobara ili muzejskog materijala od 30 do 60 metara kvadratnih. Takođe, aktuelno zakonsko rješenje/podzakonski akt propisuje da depoi u muzejima ne smiju biti u podrumu, suterenu i potkrovljima. Ni jedan muzej u Crnoj Gori ne ispunjava ove uslove,” navela je Miranović.
Dodatan problem predstavlja to što postoje javni muzeji koji funkcionišu u sastavu drugih institucija/ustanova kulture, dok bi po važećim zakonima muzejske i bibliotečke djelatnosti još iz 2010/11. ove javne ustanove trebale da posluju kao samostalne institucije/ustanove kulture.
Ovom prilikom Miranović je apelovala na Ministarstvo kulture i medija da prati implementaciju svojih zakonskih rješenja.
“Čemu svrha donošenja određenih zakona, ako se ne primjenjuju i ne poštuju njihove norme. Zakonodavac je s razlogom prepoznao potrebu samostalnog institucionalnog poslovanja javnih muzeja i biblioteka. Ne može se većim brojem pratećih službi i kadrova – računovodstva i pravne službe, zapošljavanjem novih službenika, pravdati nesprovođenje određenog Zakona, što je formalna strana problema. Mnogo je značajnija ona suštinska, koja ukazuje na potrebu da su javni muzeji samostalne ustanove kulture, prvenstveno zbog adekvatnog sprovođenja radnih procesa i njihove misije u društvu,” kazala je predsjednica CG NK ICOM.
Miranović napominje da je evidentan i nedostatak potrebnog stručnog i tehničkog kadra za adekvatno poslovanje muzeja. Deficitarnost određenih stručnih profila, odnosno, nepostojanje naučno-stručnih katedri na crnogorskim univerzitetima koji taj kadar edukuju/produkuju (poput arheologa, etnologa i sl), uzrokuje nedostatnost u obavljanju radnih procesa u muzejima.
“Nespremnost ambijenta za implementaciju sistemskih rješenja, valorizacija/revalorizacija kulturnih dobara, revizija i digitalizacija muzejskih fondova, osnaživanje muzejskih dokumentacionih centara, revitalizacija matičnog informacionog sistema, institucionalno umrežavanje – veliki su izazovi pred muzejskom zajednicom Crne Gore”, zaključuje Miranović.
Mr Magdalena Radunović, predsjednica Izvršnog odbora CG NK ICOM, konzervatorska savjetnica, rukovoditeljka Sektora za zaštitu kulturnih dobara u JU Muzeji i galerije Podgorice istakla je da je potrebno značajnije finansijski ulagati u preventivnu konzervaciju, sanaciju i opremanje depoa.
“Savremeni muzeji kakvi se odavno grade u Francuskoj, Austriji, Kanadi, SAD-u i nekim drugim zemljama u našoj zemlji još uvijek ne postoje. Većina muzeja su smješteni u starim zdanjima, što daje dodatnu dimenziju samom muzeju, ali je to iz konzervatorskog aspekta otežavajuća okolnost jer svi ti stari objekti zahtijevaju ogromna ulaganja,” kazala je Radunović.
Iako raspolaganje skromnim materijalnim sredstvima koja se izdvajaju za muzejsku djelatnost ne dozvoljava velike iskorake postoje koraci koji bi se mogli preduzeti kako bi se muzejska djelatnost u Crnoj Gori unaprijedila.
“Angažovanjem visokostručnih kadrova se mogu unaprijediti procedure u primjeni muzejske djelatnosti, primjeni muzejske konzervacije i sačuvati muzejski predmeti. Treba neprekidno dejstvovati na planu popularisanja posjete muzejima i osmišljavanju atraktivnih postavki koje će privući veliki broj posjetilaca, te stvoriti brend muzejskih institucija. Upravo ovo mora biti zadatak kulturnog menadžmenta koji treba da postane bitan faktor u očuvanju i promosivanju kulturnog nasljeđa i kulture uopšte. Nažalost, primjena kulturnog menadžmenta kod nas je na dosta niskom nivou, stavlja se u pozadinski plan i veoma rijetko se ni ponuđeni projekti ne uspiju realizovati. Menadžer u kulturi bi morao da posjeduje široko znanje o kulturi i umjetnosti, umjetnički senzibilitet, organizacijska znanja i sposobnosti i vještine preduzetništva. Primjenom kvalitetnog kulturnog menadžmenta u muzejskoj praksi na više nivoa se podiže način organizovanja i javnog predstavljanja važnih kulturnih dobara i ukazuje donosiocima odluka na važnost očuvanja materijalnih ostataka prošlosti, na važnost preventivne konzervacije u očuvanju tih ostataka prošlosti i predmeta iz muzejskih zbirki,” navela je Radunović.
Značaj angažovanja stručnog kadra u muzejskoj djelatnosti istakao je i Sadik Dacić, etnolog i kustos u Zavičajnom muzeju “Ganića kula” Rožaje.
