Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Francuska se svrstava među vodeće države u Evropi kada je riječ o oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelima. Sistem zasnovan na jasnom zakonodavnom okviru, specijalizovanim institucijama i snažnoj međunarodnoj saradnji omogućava efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala, pranja novca i finansiranja terorizma. Ovaj model nedavno je istakao i glavni specijalni tužilac Crne Gore Vladimir Novović kao primjer dobre prakse koji bi mogao poslužiti kao inspiracija za unapređenje domaćih zakona.
Zakonodavstvo u službi pravde
Osnova francuskog sistema leži u zakonima koji su usklađeni s evropskim standardima, posebno Direktivom 2014/42/EU. Francuski zakoni omogućavaju više vrsta konfiskacije: standardnu, proširenu i konfiskaciju bez presude. Proširena konfiskacija posebno je značajna jer omogućava oduzimanje imovine koja premašuje zakonite prihode osuđenog, ako postoji sumnja da je stečena kriminalnim aktivnostima.
Ono što izdvaja francuski model jeste mogućnost konfiskacije čak i u slučajevima kada presuda nije donesena, poput bjekstva osumnjičenog ili njegove smrti. Takav pristup sprečava kriminalce da koriste imovinu dok traje pravni postupak.
Obeštećenje žrtava
U središtu sistema nalazi se Agencija za upravljanje zaplijenjenom i konfiskovanom imovinom (AGRASC), osnovana 2010. godine. Ova agencija odgovorna je za identifikaciju, upravljanje i prodaju zaplijenjene imovine. AGRASC omogućava transparentnost i efikasnost, dok se sredstva od prodaje usmjeravaju u državni budžet ili koriste za obeštećenje žrtava.
Osim AGRASC-a, specijalizovane jedinice policije i pravosuđa igraju ključnu ulogu u sprovođenju finansijskih istraga. One prate tragove novca, analiziraju transakcije i identifikuju imovinu povezanu s kriminalnim aktivnostima.
Proces konfiskacije: Jasni koraci ka pravdi
Proces konfiskacije u Francuskoj prolazi kroz nekoliko jasno definisanih faza:
1. Identifikacija i istraga: Finansijske istrage identifikuju imovinu stečenu kriminalnim djelima. U ovome ključnu ulogu igra saradnja s bankama, poreskim vlastima i međunarodnim organizacijama.
2. Privremeno zamrzavanje: Sud može narediti zamrzavanje imovine kako bi se spriječilo njeno otuđenje tokom istrage.
3. Konfiskacija: Nakon pravosnažne presude, sud donosi odluku o trajnoj konfiskaciji imovine.
4. Upravljanje i prodaja: AGRASC preuzima upravljanje imovinom, organizuje njenu prodaju, a sredstva se koriste za finansiranje javnih potreba ili kompenzaciju žrtava.
Proširena konfiskacija i konfiskacija treće strane
Proširena konfiskacija omogućava oduzimanje imovine koja premašuje zakonite prihode osuđenog, čak i kada nije direktno povezana s određenim kriminalnim djelima. Ovo je posebno efikasno u borbi protiv organizovanog kriminala, gdje kriminalci često koriste zamršene metode prikrivanja nezakonito stečenih sredstava.
Takođe, francuski zakoni omogućavaju konfiskaciju imovine prenesene na treće strane, poput članova porodice ili saradnika, ako se dokaže da je stečena kriminalnim djelima.
Međunarodna saradnja: Granice nijesu prepreka
Francuska aktivno sarađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Europol, Interpol i Eurojust. Članstvo u FATF-u (Financial Action Task Force) omogućava Francuskoj da se bori protiv pranja novca na globalnom nivou. Ova saradnja je ključna u identifikaciji i oduzimanju imovine smještene u inostranstvu.
Rezultati i izazovi
Francuski model daje opipljive rezultate – godišnje se konfiskuje imovina u vrijednosti od više desetina miliona eura. AGRASC je od svog osnivanja upravljao imovinom vrijednom stotine miliona eura, dok se značajan dio sredstava usmjerava u društveno korisne svrhe.
Međutim, sistem nije bez izazova. Istrage su često kompleksne, posebno kada se radi o transnacionalnim kriminalnim mrežama. Transparentnost u upravljanju zaplijenjenom imovinom ostaje prioritet, dok se balans između prava osumnjičenih i efikasnosti sistema kontinuirano preispituje.
Lekcija za druge zemlje
Francuski model oduzimanja imovine stečene kriminalnim djelima pokazuje kako integrisani pravni i institucionalni okvir može biti efikasan alat u borbi protiv kriminala. Oduzimanje imovine ne samo da utiče na finansijsku moć kriminalnih organizacija, već i šalje snažnu poruku da se nezakonito stečena sredstva ne mogu koristiti bez posljedica.
Za zemlje poput Francuske, gdje se borba protiv kriminala smatra prioritetom, ovakav model ne samo da jača vladavinu prava, već i podstiče širu društvenu pravdu, pružajući sredstva za razvoj i podršku zajednici. Ovo je primjer koji mnoge države mogu slijediti u cilju stvaranja pravednijeg i sigurnijeg društva. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović upravo je ovaj model pomenuo kao ključni primjer za reformu zakonodavstva u Crnoj Gori.
P. Zečević
