KLIMATSKA DIPLOMATIJA: Planeta na ivici, Crna Gora na prekretnici

Povezani članci

Impresivni rezultati predsjednika Opštine Tuzi Lindona Gjelaja

prije 4 minute

Jače sankcije, manje Rusa, manje prihoda od turizma

prije 26 minuta

Monteput: Autoput se redovno čisti -nijednog trenutka nije bio zatvoren

prije 3 sata

Svijet je suočen sa klimatskom krizom nezapamćenih razmjera, a naša mala Crna Gora – zemlja koja se ponosi statusom ekološke države – nalazi se na prvoj liniji borbe. Klimatske promjene ne pogađaju samo udaljene zemlje i egzotične predjele; one su tu, pred našim vratima, i prijete da promijene lice Crne Gore zauvijek.

Piše: Predrag ZEČEVIĆ, ekonomski analitičar

Naši najljepši prirodni resursi, od ledničkih jezera kojima se ponosimo, preko bujnih šuma, do najčistijih rijeka u Evropi, ugroženi su kao nikada do sada. Možemo li stati na put ovoj ekološkoj kataklizmi ili ćemo biti nijemi svjedoci nestanka onoga što najviše volimo?

Klimatska kriza – Naša odgovornost, naša budućnost

Kada je Crna Gora 1991. godine proglašena prvom ekološkom državom u svijetu, to je bio hrabar potez, vizionarska odluka koja nas je izdvojila na karti svjetske ekologije. Ipak, suočeni smo bili s neviđenim ekološkim izazovima: dva kilometarska otrovna jezera – Jalovište u Mojkovcu i basen crvenog mulja nadomak Podgorice – svjedočila su o posljedicama nebrige prema životnoj sredini.

Danas, u eri klimatskih promjena, naša situacija je još kompleksnija, a naš izazov – opasniji. Suočeni sa sve većim porastom temperature i vremenskim nepogodama, klimatske promjene prijete da trajno promijene krajolik Crne Gore. Naša lednička jezera će nestati, ostavljajući prazninu tamo gdje je nekada bila prirodna ljepota, a prognoze ukazuju da bi polovina naših šuma mogla nestati – to bi značilo da više nećemo biti prepoznati kao zeleni dragulj Balkana.

Globalna odgovornost i uloga Crne Gore u klimatskoj diplomatiji

Svijet se nalazi u ključnom trenutku kada je potrebna hitna klimatska diplomatija, odlučni politički koraci i međusobna saradnja država. Pariški sporazum i ciljevi Evropskog zelenog plana zahtijevaju da sve države preduzmu radikalne mjere kako bi smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte. Crna Gora, kao članica Energetske zajednice Evropske unije, ima priliku i obavezu da postane predvodnik u zelenoj tranziciji regiona. Evropska centralna banka, Evropska komisija i druge organizacije ulažu značajna sredstva u zelene projekte jer klimatska kriza postaje i ekonomski rizik.

Teški su to zahtjevi za našu malu ekonomiju, ali nijedna cijena nije previsoka kada je u pitanju zaštita planete. Ako kao ekološka država ne učinimo sve što je u našoj moći, kako ćemo se suočiti s budućim generacijama koje će od nas naslijediti zemlju bez prirodnih ljepota, bez čistih rijeka i zelenih šuma?

Promjene koje klimatska tranzicija donosi Crnoj Gori: Odluke koje će oblikovati budućnost

1. Održiva energetika i prelazak na obnovljive izvore – Sa udjelom obnovljivih izvora energije od 40 u ukupnoj potrošnji, Crna Gora ima ogroman potencijal, ali i odgovornost da ide dalje. Hidroelektrane, solarni paneli i vjetroelektrane su naši resursi budućnosti. Naš cilj je 2030. godine postići 50 odsto obnovljivih izvora u energetskom miksu, čime bismo doprinijeli smanjenju štetnih emisija, ali i osigurali stabilan energetski sektor koji se ne oslanja na fosilna goriva. Termoelektrana Pljevlja, koja nas sada guši toksičnim emisijama, mora ili u potpunosti preći na ekološki prihvatljive tehnologije ili postepeno zatvoriti vrata.
2. Modernizacija industrije – Naša aluminijska industrija, jedan od najvažnijih privrednih sektora, mora se modernizovati kako bi zadovoljila ekološke standarde. Naši proizvodni pogoni ne mogu više biti simboli zagađenja; oni moraju postati simboli održive industrije koja koristi najnovije ekološke tehnologije i doprinosi smanjenju emisija.
3. Energetska efikasnost u svakom domu i ustanovi – Za Crnu Goru, gdje prosječan račun za struju iznosi oko 40 eura, što je veći račun nego u SAD, energetska efikasnost predstavlja ne samo ekološki već i ekonomski imperativ. Uvođenje energetski efikasne rasvjete, bolje izolacije i programa za smanjenje potrošnje energije u domovima i javnim ustanovama može donijeti ogromne uštede. Ako svaki građanin učini makar mali korak, ako isključimo uređaje koje ne koristimo, ako pređemo na LED rasvjetu i ekološke uređaje, zajednički doprinos može biti ogroman.
4. Održiva poljoprivreda i domaća proizvodnja hrane – Klimatske promjene ugrožavaju našu poljoprivredu, a godišnji uvoz hrane od 600 miliona eura postaje sve veći teret. Svaki domaći proizvod koji uspijemo plasirati na tržište znači manje emisija koje bi došle s transportom hrane iz inostranstva. Podržimo naše poljoprivrednike, investirajmo u održivu proizvodnju hrane – neka naši lokalni domaći proizvodi postanu prvi izbor za crnogorske trpeze.
5. Održiva mobilnost i smanjenje zagađenja iz saobraćaja – Javni prevoz, biciklističke staze i električna vozila predstavljaju put ka smanjenju zagađenja vazduha. Naši gradovi, posebno Podgorica, jedan su od najzagađenijih u regionu zbog intenzivne upotrebe automobila. Treba nam bolji javni prevoz, više staza za bicikliste i podrška građanima koji biraju ekološki prevoz.

Crna Gora kao ekološka država – Naša moralna i istorijska odgovornost

Klimatske promjene ne poznaju granice. Ono što danas preduzmemo u Crnoj Gori imaće direktan uticaj na sve nas i na cijelu planetu. Svaki izgubljeni hektar šume, svaka izumrla vrsta, svako presušeno jezero predstavlja ogroman gubitak ne samo za Crnu Goru, već i za cijelo čovječanstvo. Naša vizija ekološke države danas zahtijeva hrabrost i posvećenost. Možemo da smanjimo emisije za 27% do 2030. godine, ali samo ako budemo odlučni u svojim koracima.

Moramo biti spremni da se žrtvujemo, da promijenimo navike i prihvatimo zelene inovacije. Samo tako ćemo zaslužiti status ekološke države. Klimatska kriza nije problem budućnosti; ona je naš današnji izazov. Zemlja ne može čekati. Djelujmo sada – radi budućih generacija, radi Crne Gore, radi cijelog svijeta.

Klimatska diplomatija Crne Gore: Pouke iz njemačkog primjera i mogućnosti za partnerstvo

Crna Gora može mnogo naučiti iz njemačkog pristupa klimatskoj diplomatiji. Njemačka je postala svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena zahvaljujući svojoj posvećenosti obnovljivim izvorima energije, rigoroznim ekološkim standardima i aktivnom angažmanu u međunarodnim klimatskim pregovorima. Njemačka diplomatija zasnovana na „Energiewende“ konceptu – energetskoj tranziciji prema obnovljivim izvorima – pokazala je svijetu da klimatski napredak može biti kompatibilan s ekonomskim rastom. Crna Gora, uz podršku Njemačke, može postati svjetionik klimatskih inovacija na Balkanu.

Šta Crna Gora može naučiti i kako može djelovati uz podršku Njemačke?

1. Razvoj obnovljivih izvora energije – Njemačka je predvodnik u korišćenju obnovljivih izvora energije, poput solarne i vjetroenergije. Crna Gora može sarađivati sa Njemačkom kako bi povećala svoje kapacitete za korišćenje sunčeve energije i vjetra. Uz njemačku podršku u obliku investicija i tehnološke pomoći, Crna Gora može smanjiti zavisnost od termoelektrane Pljevlja i ubrzati svoju tranziciju ka klimatskoj neutralnosti.
2. Zeleni fondovi i finansijski instrumenti – Njemačka vlada i njene finansijske institucije, poput KfW razvojne banke, pružaju značajnu podršku projektima zelene infrastrukture širom svijeta. Crna Gora bi mogla iskoristiti ove resurse za implementaciju zelenih projekata kao što su modernizacija industrije, povećanje energetske efikasnosti i unapređenje sistema upravljanja otpadom. Saradnja sa KfW-om mogla bi omogućiti povoljne kreditne linije za privatni sektor i zajednice koje žele ulagati u zelenu infrastrukturu.
3. Programi energetske tranzicije – Kroz njemačke programe kao što su „Climate Partnership“ i „Energy Partnership“, Crna Gora može uspostaviti strateške veze za obuku stručnjaka, razmjenu znanja i iskustava. Njemački stručnjaci mogu pružiti tehničku podršku crnogorskim institucijama, ali i obučavati crnogorske inženjere i naučnike o najnovijim tehnologijama i praksama u energetskoj efikasnosti.
4. Podrška u pregovorima i međunarodnim inicijativama – Njemačka je veoma aktivna u okvirima Evropske unije, UN-a i drugih međunarodnih foruma za klimatske promjene. Kao manja zemlja, Crna Gora može usmjeriti svoju klimatsku diplomatiju kroz alijanse i partnerstva sa državama poput Njemačke kako bi glas Balkana bio snažnije prisutan u klimatskim pregovorima. Uz njemačku podršku, Crna Gora može bolje zastupati svoje interese, ali i promovisati ambicioznije klimatske ciljeve u regionu.
5. Razvoj sistema obrazovanja i podizanja svijesti – Njemačka ima bogato iskustvo u podizanju svijesti o ekološkim izazovima kroz obrazovni sistem. Crna Gora može primijeniti njemački model integrisanja ekoloških tema u obrazovni sistem i programe profesionalnog usavršavanja. Uvođenjem edukativnih programa i kampanja, zajedno sa Njemačkom, Crna Gora može podići nivo svijesti svojih građana o važnosti smanjenja emisija i održivog ponašanja.
6. Podrška u razvoju sistema zelene mobilnosti – U partnerstvu s Njemačkom, koja je lider u razvoju električnih vozila i održivih transportnih sistema, Crna Gora može ubrzati svoju tranziciju ka zelenoj mobilnosti. Njemačka tehnologija i ekspertiza mogu pomoći u razvoju infrastrukture za bicikliste, javnog prevoza i električnih vozila. Uvođenje napredne mreže stanica za punjenje električnih automobila, uz njemačku podršku, olakšalo bi građanima prelazak na ekološki prihvatljivija prevozna sredstva.

Klimatska diplomatija kao temelj zelenog saveza sa Njemačkom

Njemačka, kao lider u klimatskoj tranziciji, predstavlja vrijednog saveznika Crnoj Gori u borbi protiv klimatskih promjena. Partnerstvom s Njemačkom, Crna Gora može postići dalekosežne klimatske ciljeve i transformisati svoju ekonomiju ka održivijem, zelenijem modelu. Naša zemlja može iskoristiti njemačka iskustva, resurse i podršku u nastojanju da ostvari viziju ekološke države u punom smislu te riječi. Ovaj savez predstavlja više od klimatske diplomatije – on je zalog za bolju, zdraviju i prosperitetniju budućnost za sve nas.

Tekst je dio projekta “Dekarbonizacija Crne Gore kroz vezu klimatskih promjena i diplomatije (#CLEDEXUS#)“, koji Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica realizuje uz podršku Savezne Republike Njemačke (Saveznog Ministarstva vanjskih poslova), posredstvom Ambasade Savezne Republike Njemačke u Podgorici. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.