Na današnji dan počela proizvodnja legendarnog jugoslovenskog kamiona

U Priboju, na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, 30. oktobra 1953. pokrenuta je proizvodnja robusnih i funkcionalnih kamiona FAP po tehnologiji švajcarsko-austrijske firme Saurer Werke s kraja 1930-ih, najvažnijeg kamiona i tegljača bivše države.

Izvrsno su služili u brojnim privrednim, a i vojnim namjenama, a u ratnim filmovima, minimalno maskirani, glumili kamione njemačke vojske.

Kad je 1983. emitovana kultna američka TV serija Vjetrovi rata, u nekoliko emisija nije bilo teško prepoznati središte Zagreba, koje je “glumilo” centar Berlina, sjedište Vermahta bilo je u Mimari…

A u prvim kolonama ratnih njemačkih kamiona ponosno je tutnjao legendarni jugoslovenski kamion FAP 1314 “Kljunaš”, “izvornog” stila s kraja 1930-ih. Česti su bili na putevima, temelj privrede i građevinarstva, prevozili grube, rasute terete, naravno i “luksuznije”, ali za takve bio je prvenstveno namijenjen mariborski TAM 4500 odnosno TAM 5000. Manji kamioni bivše države bili su “Tamić” TAM 2000 i “Zastavica” Zastava 615. Tek krajem 1980-ih privredni se program širi.

Najveći je trag, postavši kamionskom legendom nekadašnje Jugoslavije, ostavio je FAP “Kljunaš”. Riječ je o legendarnom kamionu FAP 1314 (1962. – 2003.), unaprijeđenom modelu FAP 13, koji je životni put počeo 30. oktobra 1953. u fabrici FAP na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, pokrenuta je proizvodnja robusnih kamiona po licenci švajcarsko-austrijske firme Saurer Werke.

Fabrika automobila Priboj službeno je osnovana 29. jula 1952., a prvih je 17 kamiona, nosivosti 4 i 6 tona, sklopljeno u posljednja dva mjeseca 1953. Najpoznatiji je model bio FAP 1314, koji je s početnih 85 i 100 KS pojačan na 130 i 145 KS. Proizvodio se u 14 verzija, od 1962. do raspada Jugoslavije, a potom u malim serijama do 2003, piše Nacional.

Dužina mu je bila od 5.842  do 7.927 mm, korisna nosivost od 7.500 do 8.000 kg, u verzijama sandučar, kiper, tegljač, cisterna, dizalica te u nekoliko vojnih verzija, sa zadnjim i 4×4 pogonom. Zbog toga su ga, u brojnim namjenama (sandučar, kiper, tegljač s prikolicom, kamion-cisterna, kamion-dizalica, vatrogasno vozilo, kamion za prevoz cementa…), masovno koristila javna preduzeća bivše države.

Gio je i glavni kamion/tegljač JNA. Najveća mu je brzina bila, zavisno o verziji, bila između 62 i 68 km/h, bio je dakle spor, ali žilav i pouzdan. Nosio je i teglio, bio nezaustavljiv i neuništiv. Proizvodnja stabilno raste, a šasije se nerijetko isporučuju karoserističkim radionicama u Zagrebu, Splitu i Ljubljani, koje na njima kreiraju specijalne verzije kamiona i autobusa.

Vlastiti modeli dolaze 1965., a od 1970. sve je tješnja tehnološka saradnja s firmom Daimler-Benz. Premda su FAP-ovi kamioni izvoženi na razna tržišta, raspadom Jugoslavije i gubitkom stabilnog domaćeg tržišta, počinju problemi. Firma je ipak uspjela životariti sve do 30. maja 2017., kad je službeno ugašena.

Nezavisne

Provjerite slična mjesta

Ponovno uvođenje „zlatnih“ pasoša donijelo bi rast BDP-a i jačanje turizma

Program ekonomskog državljanstva sve više se ističe kao ključni alat za ekonomski razvoj manjih država, a Crna Gora, koja je već postigla značajan uspjeh privlačenjem stranih investicija putem ovog programa, sada razmatra mogućnost njegovog ponovnog pokretanja.