Godine 2024. svijet se suočio s novim valom stečajeva poduzeća, pri čemu je broj tih slučajeva premašio razine prije pandemije. Prema podacima iz izvještaja Allianz Trade Global Insolvency Outlook, očekuje se da će se broj stečajeva ove godine globalno povećati za 11 posto.
Povećan broj bankrota nije iznenađujući s obzirom na ekonomske poteškoće s kojima se firme suočavaju, uključujući geopolitičke napetosti, spor oporavak gospodarstva i strože finansijske uvjete. Uglavnom u zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi, broj stečajeva poduzeća najviše je porastao u građevinarstvu, trgovini na malo i uslužnom sektoru.
Globalni indeks nelikvidnosti povećat će se za 11 posto 2024., ali stope nelikvidnosti razlikuju se od regije do regije. Zapadna Evropa, koja je bila najteže pogođena, doživjela je najveći skok. Izvještaj predviđa da će u Njemačkoj 2024. godine broj stečajeva porasti za 25 posto, u Francuskoj za 18 posto, a u Italiji za 22 posto. Ističe se rekordan broj bankrota velikih firmi, što posebno pogađa zapadnu Evropu, što također povećava rizik od gubitka radnih mjesta. Do 2025. 1,6 miliona radnih mjesta moglo bi biti ugroženo u Evropi i Sjevernoj Americi, što je najviša razina rizika u deceniji.
U Sloveniji će se broj insolventnih poduzeća povećati za 12 posto. Samo u prvih devet mjeseci ove godine 741 firma proglasila je stečaj, dok je u 2023. godini u EU bilo samo 658 stečajeva”, rekao je Michael Kolb, član uprave osiguravajućeg društva Acredia, koje je provelo bankrot istraživanja zajedno s Allianz Tradeom.
Slovenska ekonomija uveliko ovisi o izvozu u Njemačku, Švicarsku, Italiju i Austriju, zemlje u kojima je broj bankrota naglo porastao. Zbog toga će se poduzeća u Sloveniji suočiti s izazovima kao što su niska profitabilnost, česta kašnjenja plaćanja i visoki troškovi finansiranja.
U SAD-u se očekuje porast bankrota poduzeća za 31 posto, a u Kanadi za 39 posto. Rekordno povećanje nelikvidnosti očekuje se i u azijskim zemljama poput Južne Koreje, Singapura i Japana.
Regija Latinske Amerike također će zabilježiti veliki porast nelikvidnosti, pri čemu će Brazil zabilježiti porast od 33 posto, uglavnom zbog usporavanja gospodarstva i sve većih financijskih pritisaka monetarne politike, prenosi SEEbiz.
Smanjenje kamatnih stopa koje se očekuje do kraja 2025. donijet će samo skromno olakšanje poduzećima. Prema izvještaju Allianz TradEa, smanjenje kamata od dva postotna boda smanjit će broj stečajeva za samo četiri posto do 2025. godine. Nedostatak likvidnosti, sve veći troškovi financiranja i ograničeni pristup kreditima i dalje će biti problem za mnoge sektore, posebno one koji su jako zaduženi. Prema izvještaju, to su kućanski aparati, automobilska industrija, računalni sektor i građevinarstvo.
Najveći rizik od insolventnosti je u djelatnostima koje su bile najizloženije u posljednje dvije godine, a to su građevinarstvo, maloprodaja i usluge. Očekuje se da će se u Evropi broj stečajeva u tim sektorima nastaviti povećavati 2024. godine, s najvećim povećanjem broja stečajeva u građevinskoj industriji. Izvještaj predviđa da će do kraja godine više od 18.000 firmi u ovom sektoru propasti u Francuskoj, 5.000 u Njemačkoj i 2.000 u Italiji.
Maloprodajni sektor i dalje je posebno ranjiv budući da obrasci i ponašanje potrošača i dalje odražavaju učinke digitalne transformacije i povećane konkurencije internetskih trgovina. U automobilskoj industriji, firme će i dalje biti pod pritiskom da prijeđu na električna vozila, a posebno će u velikim problemima biti dobavljači vezani uz motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
U Kini, gdje je broj bankrota ostao relativno nizak posljednjih godina, očekuje se da će se broj nesolventnosti povećati za pet posto u 2025. i za šest posto u 2026. Kineske firme, posebice one u građevinskom sektoru i sektoru nekretnina, i dalje će biti izložene riziku zbog usporavanja ekonomije i slabog potencijala rasta.
Gledajući unaprijed, broj stečajeva u cijelom svijetu ostat će visok nakon 2024. U Sjevernoj Americi će se broj bankrota dodatno povećati za 12 posto u 2025. prije nego što se stabilizira 2026. Isto će se dogoditi u Evropi, gdje se očekuje da će broj stečajeva smanjiti za tri posto do 2026. godine, ali će i dalje ostati na historijsko visokim razinama.
Biznis.ba