Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Jučerašnja sjednica odbora za antikorupciju, koju je inicirala Balkanska istraživačka mreža Crna Gora (BIRN) radi prezentovanja njihovog izvještaja o monitoringu potrošnje pet državnih elektroenergetskih kompanija Elektroprivrede, CEDIS-a, CGES-a, EPCG Solar gradnje i EPCG Željezare nije imala kvorum, jer se poslanici parlamentarne većine nijesu pojavili.
Predsjednik Odbora Jefto Eraković (DPS) je ocijenio da je riječ o organizovanom bojkotu sjednice radi podgoričkih izbora, jer bi rezultati koji bi bili prezentovani ukazali na nesposobnost Vlade i ministarstava koja je trebalo da kontrolišu rad ovih kompanija.
-Zato danas nemamo kvorum za održavanje sjednice niti će javnost biti upoznata sa ovom važnom temom i mogućom zloupotrebom državnih resursa energetskih kompanija u Crnoj Gori za neke druge svrhe, dominantno kroz donacije i poslovanje – kazao je Eraković.
On je ocijenio da smo do sada mogli da slušamo samo deklarativne poruke, te da su, kada je trebalo nešto konkretno da se preduzme, politički motivi bili mnogo jači od profesionalnih i etičkih.
-Izvještaj BIRN-a obuhvata period od 2018. godine, mi smo, kao predstavnici opozicije koja je tada imala vlast, bili spremni da čujemo i prokomentarišemo ako je bilo nepravilnosti i tada. Jedini način da Crna Gora krene naprijed jeste da se suočimo sa greškama, sa koje god strane dolazile, ali očigledno da trenutna parlamentarna većina nije spremna za to – kazao je Eraković dodajući da će ponovo zakazati sjednicu na ovu temu.
Rast troškova
Direktor BIRN-a Vuk Maraš poručio je da mu je žao što se neće razgovarati o tome „kako smo za pet godina sa 3.300 zaposlenih u ovim kompanijama došli na preko pet hiljada, kako smo sa 68 miliona za plate i naknade došli na 115 miliona, te kako se za donacije i sponzorstva sa prosječnih 800.000 – 900.000 došlo do 1,4 ili 1,9 miliona eura“.
-Dok nam se nižu negativna mišljenja DRI, ja se nadam da ćemo imati volju većine da se ovome diskutuje i da se ova tema stavi na dnevni red, jer je to u interesu javnosti – poručio je Maraš.
Sedmomjesečni monitoring EPCG, CEDIS-a, CGES-a, Solar gradnje i Željezare koji je sproveo BIRN, pokazao je da su ove kompanije tokom šest godina ostvarile prihod od 3,48 milijardi eura, dok su rashodi iznosili 2,81 milijardu, od čega je na zarade, naknade i ostale lične rashodi otišlo 373,3 miliona eura.
Donacije
Od 2018. do 2023. godine ove kompanije su podijelile više od šest i po miliona eura donacija i sponzorstava.
-Evidentno je da od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, koje je za posljedicu imalo preuzimanje kompanija od strane novih rukovodstava, u 2021. iznos dodijeljenih donacija drastično raste. Tokom 2019. i 2020. godine donacije i sponzorstva iznosili su 929.000, odnosno 812.000, da bi nakon preuzimanja od strane novih rukovodstava ukupan iznos drastično porastao. Tako, 2021. godine podijeljeno je 1,4 miliona eura, godinu kasnije skoro dva miliona, da bi u 2023. godini bilo podijeljeno skoro 1,4 miliona eura donacija i sponzorstava. Glavni primaoci donacija bili su budžetski korisnici, vjerske organizacije i sa njima povezana lica i sportska društva. Sponzorstva i donacije ostaju prostor za ozbiljne zloupotrebe vođene političkim uticajima – ukazali su iz BIRN-a.
Maraš je na ranijem panelu o korporativnom upravljanju u državnim kompanijama ukazao da su političke elite shvatile da im državne kompanije pripadaju kao ratni plijen i time pogazile sve principe korporativnog upravljanja te da to upravo pokazuje njihovo istraživanje.
-Kompanije iz energetskog sektora su samo prošle godine imale prihod preko 800 miliona eura. Broj zaposlenih, i to samo onih koji imaju ugovore o radu, bez angažovanih po konsultantskim i ugovorima o djelu, u ovim kompanijama se od 2018. do 2020. godine kretao oko 3.340, dok je nakon toga taj broj skočio na 4.300, a samo godinu kasnije na 5.009 – kazao je ranije Maraš.
Ipak, ti podaci se, iako ih nema u zvaničnim dokumentima, kako je naveo Maraš, mogu naći među rashodima za naknade i zarade.
-Od 2018. do 2022. godine na naknade i zarade je odlazilo između 66 miliona i 68 miliona eura, 2021. godine taj iznos dolazi do 73 miliona, 2022. godine do 87,7 miliona, dok je prošle godine na naknade i plate potrošeno 115,6 miliona eura – ukazao je ranije Maraš.
Problematizovao je i sponzorstva i donacije koje su se masovno dijelile bez kriterijuma i kontrole vjerskim zajednicama, raznim udruženjima, javnim ustanovama te i bivšem premijeru Dritanu Abazoviću za novogodišnji koktel. Kazao je da su ta sredstva iznosila između 800.000 i 930.000 eura do 2020. godine, dok je nakon toga ta suma išla na 1,4 miliona, pa 1,9 miliona, dok je prošle godine to smanjeno na 1,3 miliona eura.
Pobjeda
