Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
“Mi nemamo Fond PIO već samo instituciju koja se nalazi u budžetu Crne Gore i služi samo za isplatu penzija. Zabrinutost treba da postoji, ali iz razloga što smo do sada imali direktne poreze, a sada ćemo ovim programom imati indirektne”, ocijenio je ekonomski analitičar Oleg Filipović, za Gradski portal.
Odluka predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, da ne potpiše set zakona koji bi obezbijedili implementaciju projekta Evropa sad 2, rezultat je njegovog ekonomskog stava, ali i poltičke motivacije, smatra Filipović.
Naglašava da je potpuno jasno da će vraćeni zakoni biti ponovo usvojeni.
„Iako je ta odluka bazirana na njegovim ekonomskim razlozima, ona je i politički motivisana i neće imati efekta, jer će ti zakoni na Skupštini ponovo biti usvojeni“, objašnjava Filpović.
Govoreći o Fondu PIO, Filipović je mišljenja da je zabrinutost građana opravdana.
„Zabrinutost treba da postoji ali iz razloga što smo do sada imali direktne poreze, a sada ćemo ovim programom imati indirektne. Smanjivanjem te strukture, i ove godine će nedostajućih 200 miliona eura biti kompezovano kroz povećanje PDV-a u turizmu i kroz druge mjere, kao što je oporezivanje igara na sreću“, navodi Filipović.
Dodaje da moramo razmisliti kakav Fond PIO u stvari želimo.
„Moramo znati da li treba uraditi rekonstrukciju Fonda PIO ili ga držati ovako, u konstantnom minusu. Treba naći rješenje da taj fond može samostalno da funkcioniše, a ne da bude jedna od pozicija u Ministarstvu finansija“, poručuje analitičar.
Što se nedostajućih sredstava za isplate penzija tiče, Filipović je uvjeren da će i za narednu godinu to biti iskalkulisano.
„Negdje su projekcije od 400 miliona za narednu godinu i vjerujem da su, kroz povećavanje indirektnih poreza, to iskalkulisali i da će doći do popunjavanja budžeta, koji bi trebalo da nadomjesti tu sumu“, naglašava Filipović i podsjeća da je to, ipak, samo trenutno rješenje.
Program Evropa sad 2, smatra analitičar, ima propusta.
„Ovim programom najveće povećanje plata dobija 130 hiljada građana koji su na minimalcu. Sa druge strane, to će opteretiti privredu na način što sad imamo dvije minimalne cijene rada – od 600 i 800 eura. U Crnoj Gori minimalna cijena rada treba da bude na nivou potrošačke korpe, uvećanja za troškove održavanja. 600 eura je ispod minimalne cijene rada, zato što je za 100 i više eura manja od cijene potrošačke korpe“, objašnjava Filipović.
Ističe da će ovim programom biti legalizovano tržište, ali tako da će, kako kaže, biti negdje između bijelog i sivog tržišta.
„To znači da ćete, ako se bavite privredom, koristiiti što veći profit, a jedna od mogućnosti što većeg profita je i sistematizacija rada u okviru firme. Više sam nego siguran da će većina privatnih firmi u Crnoj Gori uraditi te sistematizacije i isplaćivati ljude na nivou od 600 eura“, smatra sagovornik Gradskog portala.
Gradski
