Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Vlada je nacrtom fiskalne strategije i kroz predlog izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predvidjela uvođenje poreza na dobitke od igara na sreću od 15 odsto, sa namjerom da od ove dažbine državni budžet godišnje prihoduje pet miliona eura.
Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori predala je primjedbe na ovaj predlog Ministarstvu finansija, u kojima novode da uporedna praksa pokazuje da će uvođenje ovog poreza uticati na pad uplata kod legalnih priređivača igara na sreću do 30 odsto, a time i na smanjenje prihoda državnog budžeta od varijabilne naknade na igre na sreću, zbog čega predlažu da od ovog predloga treba odustati.
Država sada od kancesija na igre na sreću prihoduje godišnje oko 22 miliona eura, i taj iznos stalno raste.
Predlog iz 2014. neslavno prošao
Uvođenje ovog poreza u istom procentu i na isti način Skupština Crne Gore je usvojila u decembru 2014. godine na predlog grupe poslanika DPS-a, a on je trebalo da se primjenjuje od 1. januara 2015. godine. Međutim, tadašnje ministarstvo finansija nije uradilo podzakonske akte kojim bi definisalo način obračuna ovog poreza, uz nazvanično obrazloženje.
Kako nije bilo tih podzakonskih akata priređivači igara na sreću u 2015. godini nisu od svojih igrača koji su imali dobitke odbijali ovaj porez. Skupština u decembru 2015. godine usvaja izmjena zakona kojim briše porez na dobitke od igara na sreću. Tokom tadašnje rasprave da li je ovaj zakon moguće sprovesti, Skupštini je podnijeta peticija sa 18 hiljada potpisa građana protiv ovog poreza, što je jedna od najbrojnih peticija koja je do sada organizovana.
Sada devet godina nakon tog neuspješnog pokušaja, nova Vlada pokušava uvesti porez na isti način. Osnovica obračuna poreza bili bi svi dobici, odnosno razlika između uplate i isplate. Iznos poreza bi obračunavali i naplaćivali sami priređivači igara na sreću, odnosno oduzimali od dobitka kojeg ostvari njihov igrač.
“Porez na prihode ostvarene od igara na sreću obračunava i obustavlja priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka i uplaćuje najkasnije narednog radnog dana od dana isplate”, navedeno je u nacrtu zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je bio na javnoj raspravi do 8. avgusta.
Ovaj porez je jedan od mnogih koje Vlada planira da uvede kako bi nadoknadila gubitak od oko 280 miliona eura, kojeg će imati planiranim smanjenjem doprinosa na penzijsko osiguranje.
Igrači će otići na strane sajtove
Grupacije priređivača igara na sreću smatra da od ovog predloga treba odustati jer će značajan dio prihoda otiću na crno tržište i strane internet priređivače, gdje igračima neće biti smanjen dobitak zbog ovog poreza.
“Predlog je da se od ovog rješenja odustane i to iz razloga što su raniji pokušaji implementacije ovog rješenja i međunarodna praksa pokazali da ova mjera negativno utiče na ukupne prihode od igara na sreću, koji su za državu veoma važni jer dovodi do bitnog smanjenja prihoda države po tom osnovu, a u pitanju je kategorija varijabilne koncesione naknade. Uvođenje mjere oporezivanja dobitaka utiče na pad uplate kod legalnih priređivača i to u iznosu od oko 30%, što ima negativne reperkusije na prihode koje država ostvaruje od varijabilne koncesione naknade, kao najvažnijeg prihoda od igara na sreću. Stoga je uvođenje mjere oporezivanja dobitaka od igara na sreću u suprotnosti sa proklamovanim ciljevima u Fiskalnoj strategiji”, navedeno je u primjedbama ove grupacije Privredne komore.
Oni očekuju da će uvođenje ovog poreza generisati fiskalnu evaziju i sivu ekonomiju i to iz razloga što će igrači svoj novac ulagati na strane sajtove i one operatere koji nemaju obavezu plaćanja poreza na dobitak.
Vijesti
