Povodom teksta objavljenog u ND Vijestima od 28. juna 2024, pod nazivom ” Elektronska lična karta će da zaživi uz praktične usluge” na sljedećem linku: www.vijesti.me/vijesti/drustvo/elektronska-licna-karta-ce-da-zazivi-uz-prakticne-usluge
Ministarstvo javne uprave daje sljedeće izjašnjenje:
U odnosu na dio članka koji se odnosi na navode MUP-a, a koji glasi:
“Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, čije je donošenje u nadležnosti MJU, a kojim se uređuju uslovi za korišćenje elektronskog potpisa, elektronskog pečata, elektronskog vremenskog pečata i usluge elektronske preporučene dostave u pravnom prometu, upravnim, sudskim i drugim postupcima i sertifikovanje za autentifikaciju internet stranice, kao i sistem elektronske identifikacije i uslovi za priznavanje sredstava elektronske identifikacije drugih država, članom 16 propisano je, između ostalog i da kvalifikovani sertifikat za elektronski potpis pored drugih podataka sadrži i identifikacioni broj potpisnika koji određuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, odnosno ovo Ministarstvo. Međutim, bez obzira na to što je Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu propisan identifikacioni broj, istim nije propisan pravni osnov za korišćenje identifikacionog broja od strane državnih organa u vršenju svojih poslova, provajdera sertifikata za elektronske servise u Crnoj Gori, kao i ostalih zainteresovanih pravnih lica”, rekli su iz MUP-a, dodajući da, u tom smislu, “eventualna prepreka u procesu digitalizacije jeste nedefinisanost pravnog osnova za korišćenje identifikacionog broja”, Ministarstvo javne uprave navodi sljedeće:
“Zakon o ličnoj karti (Službeni list CG”, br. 12/07, 73/10, 28/11, 50/12, 10/14 I 18/19) za čiju izradu, kao i praćenje primjene je zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova donijet je 2019. godine. U skladu sa članom 1 ovog Zakona lična karta može se koristiti za elektronsku identifikaciju, elektronsko potpisivanje i druge namjene utvrđene zakonom, a njen sadržaj određen je odredbama člana 6 ovog zakona.
Nakon donošenja ovog zakona, Ministarstvo javne uprave pružilo je podršku Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi se u Zakonu o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu čije izmjene i dopune su bile u toku, a nakon donošenja Zakona o ličnoj karti, stvorio pravni osnov za upotrebu identifikacionog broja (IB) koji određuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao I osnov za donošenje podzakonskog akta kojim bi Ministarstvo unutrašnjh poslova bliže uredilo to pitanje.
Ministarstvo javne uprave, nakon usaglašavanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj identfiikaciji i elektronskom potpisu sa Evropskom komisijom, i dobijanja pozitivnog mišljenja EK, a koji Zakon se usklađuje saUredbom (EU) br. 910/2014 Evropskog Parlamenta i Savjeta od 23. jula 2014. o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije na unutrašnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ,koja pored ostalog uređuje i sadržaj kvalifikovanog certifikata za elektronski potpis (a u koji nije uključen IB) , u duhu dobre međuinstitucionalne saradnje pružilo podršku Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao prelazno rješenje, budući da je Ministarstvo unutrašnjih poslova već bilo najavilo izdavanje elektronskih ličnih karti sa IB om, a sve ovo do prvih izmjena i dopuna Zakona o centralnom registru stanovništva (“Službeni list RCG”, br. 49/2007 i “Službeni list CG”, br. 41/10 i 55/16), čije izmjene su bile najavljene od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.
Podsjetićemo da je uvođenje IB-a od izuzetnog značaja za rad Poreske uprave posebno iz razloga upotrebe IB-a za fizička i pravna lica, o čemu se Poreska uprava više puta obraćala Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Dodatno odredbom člana 1 Zakona o centralnom registru stanovništva propisuje da se tim zakonom utvrđuje sadržina centralnog registra stanovništva Crne Gore, razmjena, vođenje, održavanje, čuvanje i korišćenje podataka, određivanje i upotreba lične identifikacione oznake i uređuju druga pitanja od značaja za centralni registar stanovništva.
Shodno svemu navedenom budući da je nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova određivanje IB-a, smatramo da je i nadležnost tog Ministarstva i njegovo normativno prepoznavanje.
U duhu usaglašavanja regulative Crne Gore sa EU Regulativom, Ministarstvo javne uprave mora usklađivati propise u domenu svoje nadležnosti, a što ne podrazumijeva uređivanje identifikacinog broja, budući da to nije predmet nove eIDAS Regulative.
Na Ministarstvu unutrašnjih poslova je da procijeni da li je uređivanje identfiikacionog broja predmet Zakona o centralnom registru stanovnistva, Zakona o ličnoj karti ili eventualno posebnog Zakona o identfiikacionom broju, kako je i više puta predlagano od strane Ministarstva javne uprave I Savjeta za elektronsku upravu.
Na ovaj način MUP bi za identifikacioni broj koji i određuje, stvorio osnov za širu upotrebu tog broja za potrebe institucija, organizacija i sl. Sve ovo bi se odrazilo i na ubrzani razvoj elektronskih servisa i efikasniju javnu upravi čemu svi težimo.
Napominjemo da je Ministarstvo javne uprave horizontalni nosilac procesa digitalizacije i razvoja elektronske uprave, te definiše okvire I pravce razvoja elektronske uprave u Crnoj Gori i pruža tehničku podršku kroz implementaciju ključnih dijeljenih sistema. Razvoj elektronskih usluga odnosno digitalizacija procesa je isključivo u nadležnosti resornih organa u čijoj nadležnosti su konkretne životne oblasti/usluge i isti određuju nivo elektronske identifikacije za njihovu upotrebu.