MJU reagovalo na tekst o elektronskoj ličnoj karti

Povodom teksta objavljenog u ND Vijestima od 28. juna 2024, pod nazivom ” Elektronska lična karta će da zaživi uz praktične usluge” na sljedećem linku: www.vijesti.me/vijesti/drustvo/elektronska-licna-karta-ce-da-zazivi-uz-prakticne-usluge

 Ministarstvo javne uprave daje sljedeće izjašnjenje:

U odnosu na dio članka koji se odnosi na navode MUP-a, a koji glasi:

“Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, čije je donošenje u nadležnosti MJU, a kojim se uređuju uslovi za korišćenje elektronskog potpisa, elektronskog pečata, elektronskog vremenskog pečata i usluge elektronske preporučene dostave u pravnom prometu, upravnim, sudskim i drugim postupcima i sertifikovanje za autentifikaciju internet stranice, kao i sistem elektronske identifikacije i uslovi za priznavanje sredstava elektronske identifikacije drugih država, članom 16 propisano je, između ostalog i da kvalifikovani sertifikat za elektronski potpis pored drugih podataka sadrži i identifikacioni broj potpisnika koji određuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, odnosno ovo Ministarstvo. Međutim, bez obzira na to što je Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu propisan identifikacioni broj, istim nije propisan pravni osnov za korišćenje identifikacionog broja od strane državnih organa u vršenju svojih poslova, provajdera sertifikata za elektronske servise u Crnoj Gori, kao i ostalih zainteresovanih pravnih lica”, rekli su iz MUP-a, dodajući da, u tom smislu, “eventualna prepreka u procesu digitalizacije jeste nedefinisanost pravnog osnova za korišćenje identifikacionog broja”, Ministarstvo javne uprave navodi sljedeće:

Zakon o ličnoj karti (Službeni list CG”, br. 12/07, 73/10, 28/11, 50/12, 10/14 I 18/19) za čiju izradu, kao i praćenje primjene je zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova donijet je 2019. godine. U skladu sa članom 1 ovog Zakona lična karta može se koristiti za elektronsku identifikaciju, elektronsko potpisivanje i druge namjene utvrđene zakonom, a njen sadržaj određen je odredbama člana 6 ovog zakona.

Nakon donošenja ovog zakona, Ministarstvo javne uprave pružilo je podršku Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi se u Zakonu o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu čije izmjene i dopune su bile u toku, a nakon donošenja Zakona o ličnoj karti, stvorio pravni osnov za upotrebu identifikacionog broja (IB) koji određuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao I osnov za donošenje podzakonskog akta kojim bi Ministarstvo unutrašnjh poslova bliže uredilo to pitanje.

Ministarstvo javne uprave, nakon usaglašavanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj identfiikaciji i elektronskom potpisu sa Evropskom komisijom, i dobijanja pozitivnog mišljenja EK, a koji Zakon se usklađuje saUredbom (EU) br. 910/2014 Evropskog Parlamenta i Savjeta od 23. jula 2014. o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije na unutrašnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ,koja pored ostalog uređuje i sadržaj kvalifikovanog certifikata za elektronski potpis (a u koji nije uključen IB) , u duhu dobre međuinstitucionalne saradnje pružilo podršku Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao prelazno rješenje, budući da je Ministarstvo unutrašnjih poslova već bilo najavilo izdavanje elektronskih ličnih karti sa IB om, a sve ovo do prvih izmjena i dopuna Zakona o centralnom registru stanovništva (“Službeni list RCG”, br. 49/2007 i “Službeni list CG”, br. 41/10  i 55/16), čije izmjene su bile najavljene od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.

Podsjetićemo da je uvođenje IB-a od izuzetnog značaja za rad Poreske uprave posebno iz razloga upotrebe IB-a za fizička i pravna lica, o čemu se Poreska uprava više puta obraćala Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Dodatno odredbom člana 1 Zakona o centralnom registru stanovništva propisuje da se tim zakonom utvrđuje sadržina centralnog registra stanovništva Crne Gore, razmjena, vođenje, održavanje, čuvanje i korišćenje podataka, određivanje i upotreba lične identifikacione oznake i uređuju druga pitanja od značaja za centralni registar stanovništva.

Shodno svemu navedenom budući da je nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova određivanje IB-a, smatramo da je i nadležnost tog Ministarstva i njegovo normativno prepoznavanje.

U duhu usaglašavanja regulative Crne Gore sa EU Regulativom, Ministarstvo javne uprave mora usklađivati propise u domenu svoje nadležnosti, a što ne podrazumijeva uređivanje identifikacinog broja, budući da to nije predmet nove eIDAS Regulative.

Na Ministarstvu unutrašnjih poslova je da procijeni da li je uređivanje identfiikacionog broja predmet Zakona o centralnom registru stanovnistva, Zakona o ličnoj karti ili eventualno posebnog Zakona o identfiikacionom broju, kako je i više puta predlagano od strane Ministarstva javne uprave I Savjeta za elektronsku upravu.

Na ovaj način MUP bi za identifikacioni broj koji i određuje, stvorio osnov za širu upotrebu tog broja za potrebe institucija, organizacija i sl. Sve ovo bi se odrazilo i na ubrzani razvoj elektronskih servisa i efikasniju javnu upravi čemu svi težimo.

Napominjemo da je Ministarstvo javne uprave horizontalni nosilac procesa digitalizacije i razvoja elektronske uprave, te definiše okvire I pravce razvoja elektronske uprave u Crnoj Gori i pruža tehničku podršku kroz implementaciju ključnih dijeljenih sistema. Razvoj elektronskih usluga odnosno digitalizacija procesa je isključivo u nadležnosti resornih organa u čijoj nadležnosti su konkretne životne oblasti/usluge i isti određuju nivo elektronske identifikacije za njihovu upotrebu.

Provjerite slična mjesta

Vize za još dvije države uslov za dobijanje evropskih para

Vlada Crne Gore saopštila je da je ispunila posljednji uslov za operativni početak korišćenja raspoloživih …

agen toto play situs toto situs toto toto togel situs toto togel toto toto togel bo togel