MULEŠKOVIĆ: Crna Gora bliža EU po skupoći, nego po standardu

Podaci Eurostata da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Crnoj Gori u prošloj godini bile na 87 odsto prosjeka 27 zemalja članica Evropske unije jasno pokazuju da je trend rasta cijena bio veoma intenzivan, te da se Crna Gora približava evropskom prosjeku sa cijenama – ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, komentarišući nedavno objavljene podatke Eurostata.

Kada se gledaju podaci za 2019. godinu, objašnjava Mulešković, vidi da se da je Crna Gora bila na 57 odsto prosjeka cijena EU kada je riječ o potrošnim dobrima i uslugama, dok je danas na 64 odsto.

– Ono što zabrinjava jeste da su cijene hrane i bezalkoholnih pića skoro došle na nivo prosjeka EU, iako su prema prethodnim istraživanjima bile na 74 odsto. Ako pogledate podatak o BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori, koji je na 52 odsto prosjeka EU, imate jasan indikator da nije došlo do rasta životnog standarda, već upravo suprotno – navodi Mulešković.

Komentarišući navode donosilaca odluka da je Crna Gora lider u regionu po rastu BDP, Mulešković ukazuje da je to tačno, ali da je takva situacija posljednjih 15 godina. Ipak, kako dodaje, jasni su indikatori da u posljednje četiri godine zemlje regiona lagano sustižu Crnu Goru po tom pitanju.

– Svi ovi podaci jasno govore da je veliki rast cijena ugrozio životni standard – do čijeg rasta nije došlo, već su sva vještačka povećanja plata neutralizovana inflacijom koja je upravo prouzrokovana takvim politikama i potrošnom metodom upravljanja javnim finansijama – navodi Mulešković.

Tako se došlo u situaciju da se ranije, sa manjima zaradama, moglo kupiti više namirnica nego sada.

– Bilo je jasno da će do toga doći, jer se takvim upravljanjem ekonomijom potrošnja povećala, što je uticalo i na rast cijena, a s druge strane nijesmo stvorili nove ekonomske vrijednosti koje bi mogle uticati na održivi rast ekonomije – ocijenio je Mulešković.

Ovi podaci bi, kako je kazao, trebalo da budu opomena donosiocima odluka da se posvete ovom pitanju, jer sve dok ne dođemo da toga da nivo BDP bude u skladu sa nivoom cijena, ne možemo govoriti da je došlo do rasta životnog standarda.

Podaci Eurostata

Nivoi cijena za potrošna dobra i usluge značajno su varirali među zemljama članicama EU, pa najveći nivo cijena bilježi Danska sa 143 posto prosjeka, slijede Irska (142 posto), Luksemburg (135 posto), Finska (125 posto) i Holandija (118 posto), dok su najniži nivoi cijena zabilježeni u Mađarskoj (76 odsto), Poljskoj (66 odsto), Rumuniji i Bugarskoj (60 odsto).

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Sastanak CBCG i Jedinstvenog odbora za sanaciju kreditnih institucija

Guvernerka Centralne banke Crne Gore dr Irena Radović sastala se danas sa stalnim članom Odbora …