Vlada priprema teren za stalne sezonce

Vlada planira da smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone tako što će uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. Time bi se zaposleni zadržali na poslovima i van turističke sezone, dobijali bi platu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za djelove godine sa manjim obimom posla.

Iako detalje nisu otkrivali, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su “Vijestima” kazali da rade na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu, kako bi se domaća radna snaga efikasnije zapošljavala, regulisao zakonski okvir i uključile sve institucije. Zbog toga su i formirali radnu grupu za izradu ovog dokumenta, koju osim Vlade čine i predstavnici socijalnih partnera (sindikati i poslodavci).

Iz resora kojim rukovodi Naida Nišić su dodali i da su zbog efikasnijeg rada, implementacije i ekspertske podrške tokom izrade Nacrta, obezbijedili i podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Potreba za ovim propisom je, kako su naveli, što je Crna Gora turistička destinacija koja od tog posla ima velike benefite.

“Zbog toga želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti. S obzirom na činjenicu da je rad na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu tek u početnoj fazi i da je prvi sastanak radne grupe održan 14. juna, u ovom trenutku nije moguće dati detaljnije odgovore i pojašnjenja u vezi sa odredbama koje će se naći u Nacrtu”, kazali su iz Ministarstva rada i istakli da će javnost moći da učestvuje u javnoj raspravi, koju će organizovati nakon što radna grupa pripremi Nacrt.

Hrvati mjeru već uveli

Na probleme manjka radne snage ljeti nije imuna ni susjedna Hrvatska, ali je ta zemlja kategoriju stalnog sezonca uvela prije nekoliko godina. Program sprovodi hrvatski Zavod za zapošljavanje, prema čijem sajtu, na ovu mjeru pravo imaju oni koji su u kontinuitetu radili najmanje šest, a ne duže od devet mjeseci kod istog poslodavca i koji će njega raditi još najmanje šest mjeseci. Poslodavac kroz ove mjere dobija 100 odsto troška produženog penzionog osiguranja u prva tri mjeseca, a kasnije 50 odsto i to najduže za tri mjeseca.

“Novčana pomoć radniku isplaćuje se za najviše šest mjeseci produženog penzionog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju proračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korišćenja iznosi 60 odsto, a za preostalo vrijeme korišćenja 30 odsto od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70 odsto, a za preostalo vrijeme korištenja 35 odsto iznosa prosječne neto plate isplaćene po zaposlenom u kompanijama u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 odsto minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđena posebnim propisom”, piše na sajtu.

U Hrvatskoj je u 2023. registrovano više od 5.000 stalnih sezonaca, dok ih je u prva tri mjeseca ove godine bilo 2.340.

VIJESTI

Provjerite slična mjesta

PES: Vlada će imati skoro dvotrećinsku podršku, naša zemlja na pragu istorijskog pomirenja

Pokret Evropa sad je na sjednici Glavnog odbora donio jednoglasnu odluku za proširenje 44. Vlade, …