Radović: Prioritet izgradnja snažnije, otpornije i inkluzivnije ekonomske budućnosti za sve građane

Budva – Zemlje regiona su u završnoj fazi borbi protiv inflacije, koja još može biti veoma izazovna, jer tu završnu etapu trke treba sprovesti na održiv način – ocijenili su učesnici panela „Kako u neizvjesnim vremenima održati stabilnost cijena i bankarskog sistema“, koji je bio početna tema drugog dana regionalnog Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava.
Guvernerka Centralne banke Crne Gore dr Irena Radović, otvorila je panel i kazala kako vjeruje da je u Crnoj Gori inflacija pod kontrolom, ima silazni trend, ali je dodala da kao mala zemlja imamo izazove koji su i dalje prisutni, ali vjeruje se da su zadati parametri fiskalne i monetarne politike pod kontrolom, i drže se u granicama koji su sastavni dio mastriških kriterijuma.
Napomenula je, da se, sa druge strane, region suočava sa brojnim izazovima, kao što su usporeni ekonomski rast, inflacioni pritisci, neizvjesna geopolitička situacija i klimatske promjene, ali i ostalim rizicima koji su još uvijek nedovoljno sagledani, a proizilaze iz ubrzanog razvoja tehnologije i vještačke inteligencije
„Da bismo adekvatno adresirali rizike, koji prevazilaze granice pojedinačnih zemalja, potrebne su kvalitetne nacionalne politike, ali i snažan regionalni odgovor i zajednička akcija“, kazala je guvernerka Radović i dodala da je CBCG kao svoj prioritet postavila izgradnju održivog i otpornog finansijskog sistema koji može da odgovori na savremene izazove i podrži ekonomiju u postizanju viših stopa rasta.

Guvernerka je istakla da CBCG intenzivno radi na usaglašavanju regulatornog okvira sa relevantnim EU direktivama, kao i na jačanju institucionalnih i kadrovskih kapaciteta, te modernizaciji platnog sistema i što skorijem priključenju Crne Gore jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Radović je kazala da i Centralna banka i Vlada svojim kapacitetima apsolutno rade na reformama zajedno i da rade na servisiranju strukturnih ranjivosti Crne Gore, tako da postoji snažna i dobra saradnja i koordinacija, jer je stabilnost oba sektora (fiskalnog i monetarnog) preduslov za održiv razvoj ekonomije.
-Crna Gora je u specifičnim okolnostima, činjenica je da smo imali priliv rezidenata nakon ruske agresije na Ukrajinu – kroz nekoliko desetina hiljada visoko platežnih nerezidenata, pa je crnogorski bankarski sektor sada na istorijskom maksimumu kada je u pitanju likvidnost i kapitalizovanost i imamo najniži nivo NPL-a u istoriji- kazala je ona, uz podsjećanje da je u prvom kvartalu preko 33 odsto povećana kreditna aktivnost u odnosu na prvi kvartal prošle godine.
Radović je naglasila aktivnosti Centralne banke na planu suzbijanja rizika koje donose klimatske promjene, društvene nejednakosti u upravljanju i procesi održivosti u procesu donošenja odluka i kreiranja politika, i na tragu toga pomenula primjenu ESG standarda i politiku ozelenjavanja, kao ključni prioritet CBCG u narednom periodu.
-Već smo značajno odmakli, imamo ambicioznu agendu i želimo primijeniti standarde koji su i obaveza i strateška prilika za održivi, kvalitetan i brži ekonomski razvoj – kazala je ona.
Ona je posebno značajnim ocijenila što su iz regiona četiri žene na čelu centralnih banaka.
-To je raritet i sjajna poruka koju šaljemo i Evropskoj uniji i globalno, da mi u Centralnoj banci ne zaboravljamo na potrebu ekonomskog osnaživanja žena, i na važnost redukovanja rodnog jaza kada je riječ o tržištu rada i ravnomjernu zastupljenost ovog pola kada je riječ o ekonomskom odlučivanju. Postoje analize MMF-a, pa je za region i za Crnu Goru utvrđeno da bi povećanje učešća ženske radne snage na tržištu rada – na 75 odsto onoga što je aktuelno učešće muške radne snage, povećalo BDP za šest procenata, tako da ulažemo značajan napor na aktiviranju ženskog potencijala i inicirali smo partnerstvo sa međunarodnim finansijskim institucijama, kroz više projekata u ovoj oblasti, jer je to jedno od ključnih elemenata za održiv i inkluzivniji ekonomski rast – ocijenila je Radović.
Radović je poručila da je važno da svi ostanu posvećeni regionalnoj saradnji i zajedničkom radu, kroz koji možemo razviti efikasnu strategiju koja će nam pomoći u izgradnji snažnije, otpornije i inkluzivnije ekonomske budućnosti za sve naše građane.

Anita Angeloska Bezhoska guvernerka Narodne banke u Sjevernoj Makedoniji kazala je da inflacija u toj zemlji od kraja 2022. godine imala obrazac pada, jer su se suočili sa najsinhronizovanijim mjerama monetarne politike ikada, pošto svi uvode oštriju monetarnu politiku istovremeno, što je bio i najagresivniji ciklus pooštravanja mjera.
-Došli smo do posljednje milje u borbi protiv inflacije, koja još može biti veoma izazovna, dok je ne zadržimo na održiv način – kazala je ona.

Željko Jović viceguverner Narodne banke Srbije podsjetio je da je inflacija u martu prošle godine imala vrhunac, ali da je od aprila 2023. na silaznoj putanji, i u maju je bila 4,5 odsto, tako da je blizu ciljane granice.
-Hrana i energenti sada dovode inflaciju u ciljane granice i u junu očekujemo da bude 4 odsto, a do kraja godine između 3,5 i 4 odsto. Kada se vidi kretanje inflacije u predviđenoj putanji, opredijelili smo se za smanjenje referentne kamatne stope – kazao je Jović.
On je ocijenio i da su mjere ECB veoma značajne za njih i da su ih dobro ispratili (smanjenje kamatnih stopa od strane ECB za 0,25 odsto) jer je većina stambenih kredita u Srbiji iskazana u eurima, a i krediti u privredi su indeksirani valutnom klauzulom.

Ljuljeta Minxozi, prva zamjenica guvernera Centralne banke Albanije podsjetila je da u ovim teškim vremenima koji prolaze sve države i bore se sa raznim neravnotežama, banka Albanije ocjenjuje da se ciljani režim inflacije dobro uklapa sa ciljevima stabilnosti, i instrument monetarne politike je osigurao takvu vrstu režima u odnosu na inflaciju.
-Fokus CBA je bio na to da jasno saopštavamo naše stavove u monetarnoj politici promjene deviznog kursa , pa CBA analizira odluke o promjeni deviznog kursa uzimajući u obzir ekonomske cikluse. U Albaniji imamo prilično brz pad inflacije, inflatorni pritisci se smanjuju, i stopa inflacije je u maju bila 2,2 odsto na godišnjem nivou, gdje je u da rezultat dosta toga zavisi od rezultata turizma, kao glavnog izvora priliva eura. Najveći izazovi za monetarnu politiku su nefinansijska pitanja kao što je pogoršanje u stanju životne sredine i postoje veliki ekološki rizici – kazala je ona.

Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine ocijenila je da smo sada u finalu zahtjevne trke svođenja inflacije na ciljani nivo.
-Evidentno je da se inflacija pokazala puno upornijom pojavom nego je iko očekivao. Bez obzira na to što smo stabilizovali stvari, moramo voditi računa o mnogim rizicima, i posebno na geopolitičke rizike, koji mogu uticati na srat cijena energenata, hrane, sirovina – kazala je ona, i podsjetila da je u BiH i rast realnih plata od 5,4 uslovilo rast cijena, i najavila da u BiH u 2024. očekuju 2,6 odsto inflacije na kraju godine.
U vezi akcija ECB-a i smanjenja kamatne stope, kazala je kako je „logično da na njih utiče sve što se dešava u ECB jer nam je valuta vezana za euro, tako da prate principe rada ECB-a“.

Ahmet Ismaili guverner Centralne banke Kosova kazao je da svi na Zapadnom Balkanu imamo prilično slične situacije, i ocijenio da je u prethodnom periodu inflacija dosegla nivoe koje ranije nije imala, što je povezano sa krizom koja je trajala 4, 5 godina, na što su najviše uticale globalne cijene energenata i hrane.
-Nivo komunikacije u usaglašavnja je od ključnog značaja, i mora se raditi usaglašavanje sa ostalim vlastima, pa je veoma relevantno da ovu temu otvaraju zajedno sa ministrima finansija i poreskim upravama – kazao je on.

Michael Faulend, viceguverner Narodne banke Hrvatske, govoreći o prelasku na euro kao valutu u toj državi, kazao je da im je euro puno pomogao, i podsjetio da sve zemlje bivše Jugoslavije imaju de facto neki oblik ciljanog kursa kao osnovu monetarnog režima, gdje uvozite monetarnu stabilnost iz neke veće monetarne sfere, a to je eurozona.
-Postoje dvije dominantne valute u svijetu – dolar i euro, i ta dva dominantna monetarna područja utiču na globalne monetarne uslove. Inflacija je prije 2, 3 godine je bila globalno sinhronizovana, i dolazila je iz ove dvije zone – euro zone i SAD. To tzv. ciljanje kursa je Hrvatska radila, pa sada, kada smo prešli na euro – to nam je dalo veliki doprinos stabilnosti. Jer kada pogledate druge zemlje EU koje nijesu uvele euro, sve su one imale daleko više stope inflacije nego Hrvatska, i to uprkos tome što su povećavale kamatne stope daleko više nego što je to ECB radila – ipak im je stopa inflacija bila daleko viša nego u eurozoni. Dakle, mala zemlja u globalnom monetarnom sistemu ne može uraditi ništa i nije slučajno da su zemlje regiona odabrale upravo režim kurseva, jer istorijski, fundamentalnog povjerenja u nacionalne valute ovdje nije bilo – kazao je Faulend.

Petar Jovanović, predsjednik Izvršnog odbora AIK banke govorio je o tome kako digitalni euro utiče na domaću valutu, i podsjetio je da to nije jedinstveni projekat jer postoji u više zemalja i ima pozitivan uticaj na inovacije i finansijsksu inkluziju, s obzirom na to da su digitalizacija i digitalne transakcije naša budućnost, pa treba raditi na popularizaciji same ideje.
On je podsjetio i na aktuelni proces akvizicije Addiko banke, i kazao da je za AIK banku Addiko vrlo interesantna i kako se nadaju da će transakcija biti uspješno realaizovana, uz adekvatno odobrenje regulatornih tijela.
Učesnici panela su se saglasili u ocjeni da je sprovođenje monetarne politike u zemljama regiona, u uslovima postojanja brojnih rizika, izuzetno zahtjevno, te da pojedinačne zemlje ne mogu samostalno dati adekvatan odgovor na kompleksne ekonomske izazove i rizike. Stoga je saradnja i koordinacija između zemalja regiona od suštinske važnosti za postizanje zajedničkih ciljeva i osiguranje prosperitetnijeg ekonomskog okruženja za sve građane, zaključeno je na panelu. Uz to, mjere fiskalne i monetarne politike moraju biti pažljivo kreirane i međusobno sinhronizovane, kako bi se osiguralo efikasno upravljanje rizicima, očuvala finansijska stabilnost i obezbijedili preduslovi za održivi ekonomski rast, poručili su visoki zvaničnici centralnih banaka zemalja regiona.

Provjerite slična mjesta

Prekinuti pregovori o formiranju vlade u Francuskoj: Posvađali se oko fotelja

Novi ljevičarski savez, koji je pobijedio na parlamentarnim izborima u Francuskoj, suočava se s testom …