Završen Regionalni Samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava: Zemlje regiona Zapadnog Balkana pokazale snažnu otpornost

Budva (Media Biro) – Regionalni Samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava završen je finalnom sesijom „Odgovorna fiskalna politika – preduslov unaprjeđenja stabilnosti”, na kojoj su prvi ljudi u resorima finansija Vlada regiona govorili o uticaju globalnih kretanja na javne finansije zemalja regiona.
Ministar finansija u Vladi Crne Gore Novica Vuković kazao je da su zemlje regiona Zapadnog Balkana pokazale snažnu opornost, a Crna Gora se u tom dijelu izdvojila, sačuvala makroekonomski okvir, i imala 6 % stopu rasta na kraju 2023, na što su uticali spovođenje odgovornih fiskalnih politika, a i rezultati projekta Evropa sad 1 su se efektuirali 2022 i 2023.
On je kazao da crnogorska ekonomija bilježi neto snažan rast posljednih godina, te da je bankarski sektor tokom 2023. bio stabilan, profitabilan, visoko likvidan i dobro kapitalizovan. Dodao je da je Vlada spovodila neohodne reforme u fiskalnoj politici kako bi dinamizirala dalji privredeni rast, gdje je u osnovi svih poreskih reformi bilo proširenje poreske baze.
-Crna Gora je opredijeljena prema jačanju regionalne saradnje, imamo izuzetne dobrosusjedske odnose sa svim zemljama Zapadnog Balkana – kazao je Vuković.
On je, kao neko ko dolazi iz nepolitičkog miljea, podsjetio na iskustva kada se žele postići brzi rezultati, pa tada imate ozbiljne izazove, jer dosta projekata je bilo u ogromnom kašnjenju, i bio je izazov vratiti ih na pravi put i postaviti realne rokove.
-Emisiju obveznica smo uspjeli realizovati uz kamatnu stopu od 5,88 odsto, i imajući u vidu rizik zemlje, to vraća Crnu Goru na listu zemalja od povjerenja. Možda ćemo morati raditi rebalans jer se projekti revalorizuju mnogo brže nego što smo planirali – kazao je Vuković.
On je, govoreći o rodnoj ravnopravnosti, napomenuo je da je u Ministarstvu finansija ta “gender politika”na nivou 70:30 u korist dama,
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović podsjetio je da je Crna Gora dramatično smanjila inflaciju, da je javni dug smanjila sa 88 na 65 smanjila, smanjila tekući deficit, održala nivo kapitalnih ulaganja na 6 procenata, održala visok nivo direktnih stranih investicija na 12 do13 odsto BDP-a i povećala učešće radne snage u ukupno radnom aktivnom stanovništu.
-Posebno je pohvalan i dobar indeks medijskih slobodea, po ocjeni Freedom house-uz možda crnogorsku najbolju poziciju na Zapadnom Balkanu kada je u pitanju indeks percepcije korupcije od strane Transparency internationala – nabrojao je on, uz napomenu da ipak kod indeksa ekonomskih sloboda Crna Gora ima lošiju poziciju od drugih zemalja zapadnog Balkana.
Sebastian Sosa šef kancelarije MMF-a za Zapadni Balkan ocijenio je da su vlade u regionu reagovale na niz negativnih šokova, i to tako što su ubacile pakete stimulansa, prvo nakon pandemije, pa tokom rata u Ukrajini, zatim zbog enegetske krize i to je u nekim zemljma predstavljalo velike fiskalne pakete, gdje su te snažne politike pomogle da se ide kroz krize – ali sada je došlo vrijeme da se baferi skinu i da ekonomije budu spremne same da reaguju na šokove.
-Za fiskalnu poziciju to znači da sada nije vrijeme da se nastavi sa pružanjem fiskalnih stimulansa u regionu. Dalja stimulacija tražnje možda nije od koristi za ove zemlje. Tačno je da je inflacija pala brzo, ali treba pažljivo pratiti situaciju, jer je suštinska inflacija još tu, i još ima rizika. Nominalne zarade rastu brzo u nekim zemljama, što može izazvati inflaciju, pa zato mislimo da fiskalna politika ne smije biti ekspanzionistička, I to izbjegavnaj ekspanzije će otvriti proctor za centralne banke da počnu da popuštaju kad dođe situacija za to – kazao je Sosa.
Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Bosne i Hercegovine, istakao je kako mnogi pokazatelji pokazuju koliko je fiskalna politika važna. On se složio da fiskalni stimulansi sada ne bi trebali da budu dominantni.
“Visoka inflacija je epizoda iza nas što ne znači da ne možemo biti ponovo izloženi inflatornim priitiscima, čak mislim da je vjerovatnoća za to velika. Moramo stabilizovati fiskalnu politiku i uvesti fiskalnu konsolidaciju da bismo dočekali neke nove krize”, ukazao je Krajišnik. On je naveo da je Republika Srpska imala značajno smanjenje duga, a da za 2024 planiran rast od direktnih prihoda od 10 posto.
Dušan Vujović, član predsjedništva Saveza ekonomista Srbije govorio je o upravljanju fiskalnim i drugim kizama, i pomenuo da tokom kriza uvijek postoje socijalni pritisci na plate i penzije, gdje politika nije dobra u odgovoru na te pritiske, jer popušta i nema kredibilne odgovore.
-Zato je bitno održati dinamiku rasta, jer ako povećavate dohotke na račun deficita slabite svoju poziciju za budućnost – kazao je on
Podsjetio je na izazove kakav je bio Covid i rat u Ukrraji, koji su, kako je ocijenio, bili strašni izazovi, tzv. prefect storm, ili savršena oluja, a kao novi mogući izazov, pomenuo je vještačku inteligenciju.
-Nestaće 20 do 30 odsto poslova i na to se mora računati, jer će desetak ljudi moći da radi hiljade kupoprodajnih ugovora, a to su, npr. radile stotine ljudi do juče – kazao je Vujović.
Mario Demirović, direkor Carinske uprave Hrvatske, istakao je značaj institucionalnih strukturnih reformi, i govorio da s prilikom povlačenja EU sredstava podrazumijeva i pokazivanje konkretnih rezultata.
-Krize će se neminovno događati, periodično i ciklično, ali treba biti pripremljen za valjano reagovanje – kazao je on.
Ocijenio je da je je svaki proces integracije jako dobar, jer će se efekturati i na realni sektor, pa su im ulasci prvo u Šengen zonu, a sada u euro zonu, dali efekte, koje mogu pratiti i na dnevnom nivou.
Goran Pekez direktor korporativnih poslova i komunikacija za JTI za Zapadni Balkan ocijenio je posebno ukazao na potrebu borbe protiv nelegalne trgovine i šverca duvanskih proizvoda, jer to u kranjem povećava poreske prihode.
-Posebno važna je politika akciznog kalendara, i nju sada ima svih šest zemalja regiona, jer je taj kalendar dobar i stabilan plan, i njegova posljedica je i da ubrani porezi rastu, čak 40 odsto, od 2016. do danas – kazao je Pekez.
Tokom finalne sesije, bilo je riječi o značaju poštovanja fiskalnih pravila – i tome da li je potrebno rigidnije postavljanje, kao i o tome kako se upravlja javnim investicijama, konkretno o selekciji projekata na osnovu studija izvodljivosti, o transparentnosi i pozitivnom efektu na ukupnu ekonomsku aktivnost. Prvi ljudi resora finansija u vladama regiona su govorili i o tome da li postoji dodatni fiskalni prostor za eventualne fiskalne stimulanse, ali i da li je vrijeme fiskalnih intervencija iza nas, kao i da da li je vrijeme visokih fiskalnih deficita prošlost.

Provjerite slična mjesta

PES: Vlada će imati skoro dvotrećinsku podršku, naša zemlja na pragu istorijskog pomirenja

Pokret Evropa sad je na sjednici Glavnog odbora donio jednoglasnu odluku za proširenje 44. Vlade, …