EK: Prihodi ograničeni, dok rastu potrošnja i otplata dugova

Visoka javna potrošnja, ograničeni prihodi, kako i predstojeće velike potrebe za otplatom državnog duga najveći su izazovi crnogorske ekonomije, čiji će rast do 2026. biti usporen.

To se navodi u Programu ekonomskih reformi za Crnu Goru, koji je analizirala Evropska komisija. Iste analize urađene su i za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku.

U dokumentu se navodi da je Crna Gora nastavila da bilježi visok privredni rast u 2023. godini, koji bi trebalo da uspori u 2024-2026.

U dokumentu se navodi da su uspješna turistička sezona i snažna lična potrošnja, uz veliki priliv stranih državljana, bili ključni pokretači privrednog rasta u 2023. godini, procenjenog na 5,8%.

“Glavna prepreka dolazila je od visoke, ali umjerene inflacije, dok su stroži uslovi finansiranja opterećivali investicije”, stoji u dokumentu EK.

Osnovni scenario postavljen u Programu ekonomskih reformi Crne Gore (ERP) predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a na godišnji prosjek od 3,2% u periodu 2024-2026, vođen domaćom tražnjom i rastom potrošnje uz i oporavak investicija.

“Predviđa se da će neto izvoz dati samo marginalni doprinos rastu BDP-a, jer se očekuje da će turističke usluge, koje su premašile nivo iz 2019. već 2023. godine, usporiti sa dvocifrenog rasta”, procjene su iz dokumenta EK.

Predviđanja su i da bi uvoz mogao porasti i više od očekivanog ukoliko se ostvare investicioni planovi, posebno izgradnja autoputa Bar – Bojare, dok bi Crna Gora mogla da zabilježi i skroman tempo smanjenja duga.

EK navodi i da je deficit u 2024. uglavnom vođen snažnim povećanjem socijalnih transfera i kapitalne potrošnje.

Navode i da bi javni dug trebalo da nastavi da pada i to na 61% BDP-a u 2026.

“Potrebe za refinansiranjem duga su i dalje velike, dostižući vrhunac od 11% BDP-a 2025. godine”, poručuju iz EK.

Među glavnim izazovima sa kojim se crnogorska ekonomija suočava navode se visoka javna potrošnja i ograničena baza prihoda, zajedno sa predstojećim velikim potrebama otplate duga.

Sve to kako poručuju iz EK, zahtijeva jaču fiskalnu konsolidaciju nego što je predviđeno Programu ekonomskih reformi. Podsjećaju i da će se potrebe za otplatom duga naglo povećati, prvo 2025, a kasnije 2027. i 2029. godine, što kako navode, zajedno sa strogim uslovima finansiranja, povećava ranjivost.

“S obzirom na crnogorski monetarni okvir, fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom i podršku daljem smanjenju inflacije. Ovo zahtijeva sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan sa konkretnim mjerama konsolidacije i obavezom da se nivo duga spusti ispod 60% BDP-a kako je propisano fiskalnim pravilom”, navodi se u dokumentu.

EK navodi i da je velikim infrastrukturnim projektima potrebno bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničen fiskalni prostor.

“Uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije pomoglo bi jačanju obračuna troškova novih inicijativa i pomoglo bi poboljšanju fiskalne discipline. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima državnih preduzeća (DP) bi vremenom ublažilo njihov teret za budžet”, stoji u dokumentu EK.

RTCG

Provjerite slična mjesta

Prekinuti pregovori o formiranju vlade u Francuskoj: Posvađali se oko fotelja

Novi ljevičarski savez, koji je pobijedio na parlamentarnim izborima u Francuskoj, suočava se s testom …