Dobila otkaz jer je onkološki pacijent

To je kazala izvršna direktorica nevladine organizacije ,,Diši“ Maja Gardašević na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Na inicijativu Gardašević sazvana je tematska sjednica koja je posvećena poteškoćama sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti. Gardašević je saopštavala da su institucije zakazale, da ne vode dovoljno računa o njima, a donosioci odluka odgovarali su da je stanje unaprijeđeno u odnosu na ranije godine i da rade da bude još bolje.

– Jedna pacijentkinja ima udaljene metastaze. Od novembra čeka na invalidninu. Koliko god pisala, molila, ne dobija odgovor. A nadležni kažu da su ažurni – rekla je ona i istakla da su ta socijalna davanja, inače, mala, ispod sto eura.

Iz Ministarstva rada su nakon toga tražili od Gardašević da im dostavi podatke kako bi provjerili o kakvom slučaju je riječ, te su najavili da će kroz izmjene zakona uvećati socijalna davanja.

Mi smo krivi
Potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević kazao je da bolest može da pogodi bilo koga od njih koji sjede za stolom, te da treba sa više pijeteta da razgovaraju. Ako čovjek, kako je istakao, ne može da živi dostojanstveno, to je krivica društva. Rekao je da kada društvo ne prepoznaje obavezu da bude empatično i solidarno prema takvoj grupaciji ljudi, riječ je o društvu koje pokazuje svoj kulturološki nivo.

-Mi smo krivi ako im ne damo svi podršku i pomoć i u medicinskom i socijalnom smislu da što lakše žive – rekao je Pavićević.

Stava je da je segment socijalne podrške neophodan, ali i da treba da se prate standardi razvijenog svijeta u liječenju.

Direktorica Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić rekla je da ima novih procedura koje mogu da im daju podatke u kom smjeru treba da idu liječenja, te da neke nijesu o trošku države, a za neke su pokrenuli inicijativu.

Nema palijativne njege, niti znamo koliko je oboljelih

Poslanik Vladimir Dobričanin je kazao da Crna Gora ne da nije empatična i socijalno orijentisana, već je jedina zemlja koja nema palijativnu njegu za ove pacijente.

-Pacijenti su prepušteni sami sebi. Oni dolaze u Urgentni centar. Ništa nije urađeno po tom pitanju. Možemo da pričamo da je sve lijepo. Nije. Pacijenti ostaju i bez terapije izvjesno vrijeme. O problemima treba da pričamo. Ne znamo ni koliko imamo onkoloških pacijenata. Sajt Svjetske banke ima bolje zdravstvene elemente za Crnu Goru, nego sama Crna Gora – rekao je Dobričanin.

Lekić je na Odboru kazala da problema itekako ima i da nijesu orijentisani da prikažu samo ono što je dobro.

– Važno je intersektorsko povezivanje. Najviše toga nedostaje – kazala je ona.

Rekla je da je, između ostalog, napravljen model da se rjeđe dešava da nedostaju ljekovi za ove pacijente, te da prate stanje.

Lekić je kazala i da su pacijenti u Crnoj Gori decenijama u regionu bili prepoznati kao oni koji su imali najdostupnije ljekove, da su pratili trend inovacija.

– Možda smo poslednje dvije godine malo izgubili korak i to je prepoznalo Ministarstvo zdravlja. Napravili su da se liste ljekova ažuriraju češće, tri puta godišnje, jer način napretka u onkologiji to iziskuje. Mislim da smo dobri. Uvijek postoji mogućnost da budemo bolji – rekla je Lekić.

Podsjetila je da su početkom 2021. godine organizovali onkološki konzilijum u Specijalnoj bolnici Bijelo Polje i ponovo aktivirali konzilijum u Herceg Novom, kako bi omogućili pacijentima da ostvare preglede bliže mjestu stanovanja. Objasnila je da se dio onkološke terapije može decentralizovati, te da završavaju projekat centralne primjene citostatika. Očekuje u narednoj godini da će se formirati onkološki dispanzeri na sjeveru i jugu, kako bi pacijenti mogli jednostavnije terapije da primaju u mjestu stanovanja. Lekić smatra da pacijentima nedostaje udruženje, poput onih u regionu, koji se zalažu za unapređenje njihovih prava.

Osnažuju ih da se vrate na posao
Direktorica Instituta za onkologiju govorila je i o neravnopravnom položaju koji pacijenti imaju u društvu, te je istakla da su sa psihološkom službom uspjeli da sruše tabu temu o malignoj bolesti kao neizlječivoj ili na kraju krajeva kao pacijentu sa dijagnozom koja je, u krajnjem, smrtna presuda.

– Naši pacijenti sve češće izlaze u javnost, ojačali smo njihov status u društvu. Planiramo da ih snažimo u dijelu kada se liječe i više od godinu, da nakon toga treba da se vrate normalnom funkcionisanju, poslu. Zalažemo se da rade oni koji mogu – rekla je ona.

POBJEDA

Provjerite slična mjesta

Pribilović: Trenutno u Budvi boravi blizu 22.000 turista

Budva je ove godine imala veoma dobru predsezonu i početak ljetnje turističke sezone, saopšteno je …