MMF: Dolazak bogatih Rusa i Ukrajinaca značajno poboljšao crnogorsku ekonomiju

Crnogorska ekonomija je u 2023. godini zabilježila rast od šest procenata, podstaknuta snažnom potrošnjom, prihodima od turizma i prilivom imućnih Rusa i Ukrajinaca. Nezaposlenost je pala na rekordno nizak nivo, dok je inflacija značajno smanjena u odnosu na vrhunac iz 2022. godine, naveo je Međunarodni monetarni fond u Izvještaju za Crnu Goru objavljenom u prvoj sedmici maja.
Prema MMF-u, Crna Gora je doživjela značajan priliv migranata iz Rusije i Ukrajine od početka 2022. godine, što je imalo važan uticaj na ekonomiju zemlje. Prema procjenama, migranti iz ovih zemalja čine oko 10 procenata stanovništva Crne Gore prije 2022. godine.
“Većina migranata stigla je tokom 2022. godine, a neto priliv ostao je pozitivan i u 2023. godini. Ovi migranti su uglavnom imućniji od prosječnog stanovnika Crne Gore, što je rezultiralo povećanjem potrošnje i uvoza”, konstatovao je Međunarodni monetarni fond.
Građani Rusije i Ukrajine su, prema MMF-u, najviše uticali na ekonomiju kroz domaću potrošnju i povezani uvoz.
Ako se pretpostavi da su migranti činili 10 procenata stanovništva iz 2021. godine, i da su trošili koliko i prosječan stanovnik Crne Gore, njihov doprinos rastu uvoza u 2022. godini iznosio bi 3.4 procentna poena. Najveći uticaj zabilježen je u sektoru informacionih tehnologija (IT), koji je ostvario rast od 20 procenata u 2022. godini, doprinoseći ukupnom rastu sa 1.5 procentnih poena.


POVEĆANJE PRIHODA, INFLACIJA I INVESTICIJE

Osim realnog rasta, dolazak bogatih Rusa i Ukrajinaca su, prema procjeni MMF-a, imali i druge značajne uticaje kao što su inflacija zbog povećane agregatne tražnje, povećanje cijena nekretnina, te jak priliv poreskih prihoda. Očekuje se da će dugoročni uticaji migranata na rast biti pozitivni, posebno u kontekstu povećane potrošnje i investicija.
Izvještaj takođe ukazuje na nekoliko rizika, uključujući moguće eskalacije regionalnih konflikata i globalne ekonomske usporavanje. Kako bi se ovi rizici ublažili, preporučuje se održavanje koherentnih fiskalnih politika i aktivno upravljanje dugom.
MMF je zaključio da je dolazak imućnih migranata iz Rusije i Ukrajine značajno doprinio ekonomskom rastu Crne Gore kroz povećanu potrošnju, investicije i poreske prihode. Dugoročno gledano, ovi migranti mogu podržati dalji rast, ali će biti važno pažljivo upravljati fiskalnim politikama kako bi se izbjegli potencijalni rizici.

INICIJATIVA

Podsjetimo, Podgoričanin Predrag Zečević, je prije dvije godine, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.
Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
“U Inicijativi se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim merama nisu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, kazao je Zečević.

Prema njegovim riječima, ogromna većina eksperata i stručne javnosti smatra da su državljanima Rusije zaista povrijeđena prava, a Ustavni sud se još nije izjasnio o pomenutoj inicijatvi.

“Jasno je da sa pravnog aspekta ovdje nema nikakve dileme i da Ustavni sud treba da prihvati ovu inicijativu i ukine dva sporna člana zakona”, zaključio je Zečević.

Bojan OBRENIĆ

Provjerite slična mjesta

Pribilović: Trenutno u Budvi boravi blizu 22.000 turista

Budva je ove godine imala veoma dobru predsezonu i početak ljetnje turističke sezone, saopšteno je …