POPOVIĆ: Zaboravljena kulturna blaga mogu biti turistička atrakcija

Kulturni turizam u Crnoj Gori ima ogroman potencijal, ali se suočava sa brojnim izazovima koji ometaju njegov razvoj. Iako je turizam prepoznat kao strateška grana, broj studenata koji upisuju studije iz ove oblasti opada, što izaziva zabrinutost. Prema riječima prof. dr Marie Popović sa budvanskog Fakulteta za biznis i turizam, turbulentne promjene u tranzicijskim društvima doprinose percepciji da se turizmom mogu baviti svi, no za uspješan razvoj, posebno kulturnog turizma, potrebni su profesionalci sa interdisciplinarnim znanjima. Kako je ona istakla za Pobjedu, kulturni turizam zahtijeva sinergiju između Vlade, poslovnog sektora, društvene zajednice i akademske zajednice kako bi se postigao održiv i efikasan razvoj. Infrastrukturna opremljenost, adekvatan tretman kulturnih resursa, te edukacija i afirmacija materijalne i nematerijalne baštine ključni su elementi za uspješan razvoj ove selektivne turističke grane. Održivi kulturni turizam ne samo da doprinosi ekonomskom razvoju već i očuvanju kulturne baštine za buduće generacije, što predstavlja zajedničku odgovornost svih relevantnih aktera u društvu.

Održivost
– Kulturni turizam zahtijeva profesionalce interdisciplinarnih nauka, čiji je profesionalni interes afirmacija originalnih vrijednosti lokalne kulture predstavnicima nekih drugih kultura, te u tom smislu strateško djelovanje države je ključ. Kulturni turizam počiva na unutarsektorskoj saradnji Vlade i njenih resornih ministarstava – turizma i kulture, društvene zajednice, biznisa i akademske zajednice. Jedino sinergijom djelovanja svih činilaca u istom pravcu mi možemo računati na njegov efikasan i održiv razvoj – tvrdi Popović.

Navodi da se kulturni aspekti turizma izučavaju na svim studijskim programima fakulteta iz oblasti turizma.

– Negdje je inkorporiran u više studijskih predmeta na osnovnim, negdje se proučava na specijalističkim i master studijama, a postoji i fakultet čiji je osnovni akademski interes relacija kulture i turizma. Raduje činjenica da je iz godine u godinu sve više studenata zainteresovano za oblast kulture i turizma kroz istraživačke i završne radove, što je nama iz sfere visokog obrazovanja snažan parameter da se svijest o značaju prožimanja kulture i turizma povećava – ističe Popović.

Naglašava da je za kulturni turizam infrastrukturna opremljenost od krucijalnog značaja, kao uostalom za sve selektivne turističke grane.

– Ovdje bih stala i ostavila prostor turizmolozima i menadžerima u turizmu da o destinacijskom menadžmentu detaljnije govore. Kulturni resursi da bi bili efikasno valorizovani, pored atraktivnosti i umjetničke vrijednosti, zahtijevaju obezbijeđen pristup, uređen transport do lokaliteta, komplementarne kulturne atrakcije ili sadžaje, dostupnost informacija, opremljenost samog resursa kulture – osvijetljenost, informativne table, interaktivne mape i upošljenost visokokvalifikovane vodičke službe. Pozvani smo svi, a posebno oni koji vode resore kulture i turizma da mapiraju kulturno blago Crne Gore koje može biti stavljeno u službu turističke valorizacije, da ga adekvatno ocijene i vrednuju, da se potom zaštiti i obezbijedi od daljeg propadanja i urušavanja, pa tek potom pristupiti pripremi za valorizaciju – kaže Popović dodajući da postoje sjajni primjeri gdje možemo reći da je zavidan standard postignut.

– Ovdje govorim o zapuštenim i napuštenim lokalitetima kojima je prvenstveno potreban tretman stručnjaka. Promocija takvih resursa ne samo da će doprinijeti razvoju kulturnog turizma, nego i buđenju katkad uspavane svijesti o vrijednosti autohtone kulture Crne Gore kod lokalnog stanovništva – ističe Popović.

Ona podsjeća da je takođe bitno da ova oblast turizma bude održiva, odnosno da resurse treba da sačuvamo i ostavimo u nasljeđe generacijama koje dolaze kulturne resurse onakvim kakve smo ih mi dobili na čuvanje od ranijih generacija.

– Prije svega, mislim na adekvatan tretman visokokvalifikovanih poslenika u sektoru kulture, konzervatora, restauratora, arheologa, istoričara umjetnosti, etnologa i drugih čije krajnje profesionalno pregalaštvo i čestit odnos prema profesionalnim izazovima mora biti prioritet. Naravno, niti jedna oblast društvene djelatnosti ne može biti istrgnuta iz konteksta svakodnevnih dešavanja, niti to može biti apstraktno djelovanje. Naprotiv, država je pozvana da omogući takav rad, te da isti bude uvažen i nagrađen. Bez snažnog i savjesnog rada institucija kulture upravo na resursima, nema održivosti u kulturnom turizmu – poručuje Popović.

Osim toga, kulturni turizam, po njenim riječima, je visokosenzitivna selektivna turistička grana.

Svijest o značaju vrijednosti crnogorske kulturne baštine transparentna je od promocije do djelovanja vodičkih službi. Na interpretaciji se pažljivo mora raditi edukacijom i doedukacijom kadrova koji djeluju u sferi kulturnog turizma – naglašava Popović.

Održivi kulturni turizam kao i ostali vidovi turizma, kako dodaje, znače i očuvanje biodiverziteta koji čini ambijentalni kontekst kulturnim resursima.

Visokospratnice kvare ambijent
– Ovo naglašavam zbog pomamne gradnje visokospratnica u strogo priobalnom području, a prijeti da se kao epidemija proširi na ostale crnogorske regije. Najvredniji resurs će gubitkom svog autentičnog vizuelnog konteksta trpjeti na atraktivnosti, ovdje govorimo o kulturnom turizmu, a ja bih rekla na njegovoj sveukupnoj vrijednosti. Mi u Crnoj Gori ne bismo smjeli imati takav luksuz.

I konačno, a nikako manje važno, jeste obratiti pažnju na nosivost kapaciteta – resursa kulturnog turizma. Svaki resurs se mora pažljivo ocijeniti u pogledu optimalnog broja turista i pažljivim upravljanjem dosljedno se držati ocjene struke – naglasila je Popović.

Što se tiče međunarodne saradnje u promociji kulturnog turizma, ona bi samo osnažila upravo adekvatnu valorizaciju resursa.

– Smatram da bi uloga međunarodnih eksperata kroz savjete o efikasnoj regulativi, aktiviranjem fondova EU za oblast kulture i turizma, te aktiviranjem mehanizama koji su se pokazali efikasnim u razvijenim zemljama, prvenstveno EU, potom i svijeta, u svakom od ovih segmenata upravo doprinijela boljem pozicioniranju Crne Gore na međunarodnoj kulturno-turističkoj mapi – poručuje Popović dodajući da sagledavanjem iskustva najboljih u sferi kulturnog turizma i implementacijom dobre prakse, naša bi zemlja imala priliku da se pozicionira efikasnije nego što je to danas slučaj.

Popović smatra značajnim i edukaciju i afirmaciju vrijednosti materijalne i nematerijalne baštine za samu državu.

– Koliko smo sami spremni da uvidimo što nas okružuje i kakvo kulturno blago posjedujemo, toliko ćemo biti kadri pravilno ga interpretirati i promovisati. Spomenici kulture se dijele na spomenike I, II i III kategorije. Po prirodi stvari, oni i sa aspekta turističke atraktivnosti imaju sličan značaj. To nikako ne znači da u jednoj kulturnoj ruti sa temom npr. srednji vijek ili renesansa ili barok, stari gradovi ili arheološki lokaliteti nećemo uvezati sve resurse koji su spremni za valorizaciju. Na tome treba raditi, ali i ulagati – zaključuje Popović.

POBJEDA

Provjerite slična mjesta

Jezera, Medun i Duklja turistički aduti Podgorice

Oko 44.000 turista registrovano je u Podgorici do kraja aprila, a ostvareno je oko 86.000 …