Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Ministarstvo finansija i Poreska uprava mijenjaju interna pravila koja se odnose na provjere zahtjeva za povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) u cilju smanjenja broja inspekcijskih nadzora i skraćivanja perioda u kojem država poreskim obveznicima vraća pretplaćeni iznos PDV-a, to je naveo ministar finansija Novica Vuković u odgovoru na poslaničko pitanje Adrijana Vuksanovića (HGI).
Procedura će biti ubrzana tako što se neće obavljati kontrole po svakom zahtjevu za povraćaj PDV-a, već samo u onim slučajevima kada novoformirani tim procijeni da postoji rizik od prevare.
Prema Zakonu o PDV-u država je dužna da obveznicima vrati pretplaćeni iznos poreza u roku do 30 ili do 60 dana, zavisno od prava iz zakona na koji se pozivaju. Međutim prema navodima Vuksanovića u pitanju, što ministar u odgovoru potvrđuje, postoji veoma veliki broj zahtjeva na koje poreske vlasti ne odgovaraju u periodu od 60 dana, kao i da postoji veliki broj zahtjeva starih i tri godine u kojima poreska nije vratila obveznicima njihov novac.
Biznis barijera, ali i čest slučaj prevare
U Zakonu postoji više osnova za povrat plaćenog PDV-a, a najčešća je takozvana razlika između ulaznog i izlaznog PDV-a, odnosno kada trgovac kupi robu u cilju dalje prodaje on plaća PDV na nabavnu cijenu ali plati PDV i prilikom njegove prodaje na konačnu prodajnu cijenu, razlika između ta dva iznosa poreza je takozvani PDV kredit koji država treba i da mu vrati ili za taj iznos umanji neke druge njegove poreske obaveze.
Udruženja poslodavaca i privrednika godinama ukazuju da se ovi rokovi krše, pa predugo čekaju na povrat svog novca, kao i da je takva praksa jedna od glavnih biznis barijera.
Međutim, ovo je i jedan od čestih slučajeva poreskih prevara, kada se između više firmi prave lažni PDV računi za fiktivnu kupovinu roba i usluga, na osnovu kojih se kasnije traži i dobija povraćaj PDV-a. Jedni od takvih slučajeva su afere “Klap” i “Vardar” u kojima je 2019. i 2020. godine uhapšeno više direktora firmi, ali i službenika Poreske uprave i poreskih inspektora, dok je šteta po državni budžet procijenjena na više desetina miliona eura.
VIJESTI
