Mikavica: Važno prepoznati i javno promovisati uspješne žene u Crnoj Gori


Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), u partnerstvu sa Skupštinom Glavnog grada Podgorica i Međunarodnom organizacijom rada (ILO), organizovala je konferenciju „Žene u menadžmentu – snaga promjena i ekonomskog napretka“.
Događaj održan u Skupštini Glavnog grada imao je za cilj da promocijom uspješnih poslovnih žena u Crnoj Gori dodatno ukaže na ulogu, snagu i potencijal ženskog liderstva, kao i značaj većeg učešća žena na pozicijama upravljanja i rukovođenja.
Uvodnim izlaganjem konferenciju je otvorio Slobodan Mikavica, predsjednik UPCG koji je podsjetio da Unija poslodavaca već godinama pokreće inicijative za veće učešće žena na rukovodećim pozicijama i u upravljačkim tijelima, kako bi stvorili ambijent koji će konačno omogućiti ženama da ostvare svoja prava
“Cijenimo da je posebno važno prepoznati i javno promovisati uspješne žene kojih u našoj zemlji ima mnogo i već su osvojile visoke menadžerske i liderske pozicije. One mogu inspirisati nove generacije djevojčica i djevojaka, biti im uzor pri izboru zanimanja te primjer koji će slijediti u razvoju buduće karijere. Baš takve su laureatkinje UPCG iz privrede, javnog i civilnog sektora i medija kojima ćemo danas dodijeliti nagrade NAJ menadžerke u Crnoj Gori,” istakao je Mikavica.
Konferenciju je svojim obraćanjem uveličala i Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica koja je iz svog ličnog iskustva dala savjete ženama koje žele da uđu u političku ili biznis arenu.
“Živimo u vremenu u kojem je ravnopravnost polova potreba, a ne samo priželjkivani cilj. Žene donose jedinstvenu perspektivu i kreativnost bez koje se ne može zamisliti funkcionisanje i razvoj društva u 21. vijeku. Govoreći iz svog ličnog iskustva na liderskim pozicijama, željela bih da ohrabrim svaku ženu da uđe u političku ili biznis arenu, da prihvati izazove koji sa tim dolaze, zato što na kraju sa njima dolazi i ogromna satisfakcija zbog činjenice da smo u mogućnosti da podstaknemo pozitivne promjene i da pomognemo ljudima, pa makar to bio nekad i samo jedan čovjek,” poručila je Borovinić Bojović.
Nina Krgović, nacionalna koordinatorka ILO-a u svom uvodnom obraćanju je istakla da je napredak u ostvarivanju prava žena vidljiv, ali da se još mnogo toga treba uraditi na polju jednakosti polova u poslovnom svijetu. Ukazala je na zabrinjavajući podatak da je u Crnoj Gori rodni jaz u zaradama u 2021. godini bio 21,6 posto.
“Prešli smo dug put u priznavanju prava žena na radnom mjestu. Sve više žena ruši barijere i preuzima vodeće uloge. Ipak, žene se i dalje suočavaju s nejednakošću, diskriminacijom i stereotipima, a često i same nose teret odgovornosti brige o porodici što dodatno ograničava njihove karijerne mogućnosti. Svjesni tih problema, kao najstarija agencija UN-a osnovana 1919. godine, ILO stavlja rodnu ravnopravnost visoko na listu prioriteta. Konvencija o zlostavljanju i uznemiravanju na radnom mjestu, koju će Crna Gora uskoro ratifikovati i implementirati uz podršku ILO-a, dokaz je takvog angažmana. Žene su snaga i budućnost ove zemlje,” saopštila je Krgović.
Radni dio konferencije otvorila je dr Irena Radović, guvernerka Centralne banke Crne Gore, uvodnim izlaganjem na temu „Više žena u menadžmentu: Put do ravnopravnosti i ekonomskog razvoja“.
“Ohrabrujem sve žene u Crnoj Gori da budu svoje, da budu hrabre i da se bore za bolju poziciju koja im pripada, jer njihov snažniji doprinos pokreće ekonomski napredak i stvara održivu osnovu za prosperitet društva u cjelini. Njihova uloga u oblikovanju poslovnog okruženja i promovisanju inkluzivnosti i ravnopravnosti ne samo što inspiriše druge žene, već i stvara temelje za dugoročni ekonomski uspjeh i napredak Crne Gore,” kazala je dr Radović.
U nastavku konferencije uslijedio je panel „Žene u menadžmentu u Crnoj Gori: Stanje i perspektive“ tokom kojeg je ukazano da treba prepoznati, priznati i pružiti priliku ženama da pokažu svoj pun potencijal, svoja znanja i vještine.
Jedna od učesnica panela bila je i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, koja je istakla da put ka uspjehu žene u tradicionalnom crnogorskom društvu nije lak, ali da je najvažnije da žene pokažu odlučnost i spremnost da iskorače u svijet muškaraca kako u privatnom tako i u javnom životu.
“Ono što mi kao ministarstvo planiramo da uradimo Izmjenom Zakona o radu jeste da postignemo balans između poslovnog i privatnog života, sa posebnim osvrtom na žene koje na svoji leđima od svog rođenja, pa do penzije iznesu dosta toga. Osim poslova koji su mjerljivi radnim stažom, zaokupljene su i onim drugim radom koji nije mjerljiv, nije vidljiv i dosta puta nije dovoljno vrednovan. Direktivom koja se odnosi na balans privatnog i poslovnog života će se urediti i odsustvo muškaraca kada dobiju prinovu, koje će sa tri biti povećano na deset dana. Tako će muškarac moći da pomogne svojoj supruzi da prevaziđe taj prvi kontakt sa bebom. Za porodiljsko i roditeljsko odsustvo koje je bilo godinu dana, sada će se dva mjeseca odnositi na roditeljsko odsustvo muškaraca, sa željom da se žene poslije određenog vremena lakše integrišu na tržište rada,” navela je Nišić.
Ana Šebek, samostalna savjetnica I iz Ministarstva ekonomskog razvoja ovom prilikom je predstavila osnovne nalaze istraživanja o vlasništvu nad nekretninama u Crnoj Gori koje nakon dugo vremena nudi validne i precizne podatke po ovom pitanju. Do sada su se u javnosti često spominjali zastarjeli podaci da žene imaju vlasništvo nad četiri posto nekretnina i osam posto zemljišta.

“Po prvi put imamo podatak da u Crnoj Gori žene posjeduju 36 posto nekretnina, dok je s aspekta ukupne kvadrature svih nepokretnosti 25 posto u vlasništvu žena. U vlasničkoj strukturi žene su najmanje zastupljene u opštinama Tuzi, Petnjica i Gusinje, dok su najzastupljenije u Budvi, Herceg Novom, Baru i Tivtu. Žene su najmanje zastupljene među vlasnicama na sjeveru. Žene posjeduju manje nekretnina, udio vlasnica opada kako raste broj nekretnina. Razlike postoje i po osnovu sticanja nekretnina. Od svih nekretnina koje su stečene izgradnjom – svega 19 posto je u posjedstvu žena. Poseban osnov sticanja je nasljeđivanje, podaci pokazuju da je 36 posto nekretnina koje su stečene na taj način u vlasništvu žena. Žene su mnogo češće među nasljednicima na jugu. Izvještaj je pokazao da postoje značajne nejednakosti između muškaraca i žena kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninama. Još imamo tradicionalne norme koje navode žene da se odriču imovine i zemljišta,” navela je Šebek.
Dr Ines Pajović, nacionalna projektna koordinatorka ILO-a u svom izlaganju je javnost bolje upoznala sa projektima koji su imali za cilj aktivaciju prvenstveno mladih žena sa djecom predškolskog uzrasta kako bi se aktivirale nakon pandemije COVID-19 da pristupe tržištu rada.
“Namjera je bila da im se osigura obuka na radnom mjestu koja je subvencionisana u visini od 75 posto prema propisima EU i poslodavci su imali obavezu da zadrže mlade žene nakon isteka subvencionisanog perioda za isti taj period. Problem su poslodavci koji imaju kulturološko ograničenje pri zapošljavanju mladih žena jer smatraju da će one brzo uzeti bolovanje ili otići na trudničko. Neophodno je promijeniti poimanje u društvu kada je u pitanju ono što žene jesu i što mogu na tržištu rada, treba omogućiti upis u vrtiće mimo jednog roka godišnje, a neophodno je i obezbjeđivanje javnog prevoza u određenim opštinama,” kazala je Pajović.
Ljubica Kostić Bukarica, predsjednica Asocijacije poslovnih žena Crne Gore je u svom obraćanju podsjetila da Asocijacija ove godine obilježava 15. godina postojanja tokom kojih se borila sa brojnim izazovima, ali se sada pretvorila u veliki pokret.
“Realizovali smo brojne aktivnosti, uključili smo brojne institucije i samo zajedničkim radom i sinergijom mogli smo napraviti ono što smo danas. Moramo da nastojimo da što više žena bude na poziciji odlučivanja kako bi podržale ovu našu priču i kako bismo mogli da idemo naprijed. Ja sam najviše ponosna na naše članice koje su u svakom trenutku tu da pomognu drugim ženama, pruže savjet, motivaciju, podršku, da podijele informacije. To je ono što čini našu snagu,” navela je Kostić Bukarica.
U okviru svečane ceremonije, dodijeljene su nagrade UPCG “NAJ menadžerke u Crnoj Gori” za 2023. godinu. Laureatkinjama UPCG uručeno je osam ravnopravnih nagrada, dodijeljenih u okviru četiri kategorije.
U kategoriji PRIVREDA, dobitnice nagrada „NAJ menadžerke u Crnoj Gori“ su Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare “Trebjesa” i Milena Raičković, direktorica pravnih poslova i ljudskih resursa Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ AD Budva.
U kategoriji JAVNI SEKTOR, dobitnice nagrada „NAJ menadžerke u Crnoj Gori“ su Bojana Femić Radosavović, izvršna direktorica Fonda za inovacije Crne Gore i Marijeta Barjaktarović Lanzardi, državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
U kategoriji CIVILNI SEKTOR, dobitnice nagrada „NAJ menadžerke u Crnoj Gori“ su Velida Hodžić, direktorica nevladinog udruženja “IKRE” Rožaje i Đina Janković, generalna sekretarka i projektna menadžerka Udruženja zaštite na radu Crne Gore.
U kategoriji MEDIJI, dobitnice nagrada „NAJ menadžerke u Crnoj Gori“ su Rajka Raičević, programska direktorica Adria TV i Vedrana Tadić Tarailo, glavna i odgovorna urednica portala Montenegro magazin i izvršna direktorica kompanije VD PRESS.

MEDIABIRO

Provjerite slična mjesta

Mujović: U CEDIS-u ne cvjetaju ruže, Čađenović došao na gotovu štetu

Sjednica Skupštine je u toku, a na dnevnom redu su poslanička pitanja. Ministar energetike i …