OCJENE: Od vetinga se potpuno odustalo

Neusvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama koji je predložila bivša Vlada direktno je uzrokovalo to što sada nemamo kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, kazao je Radiju Crne Gore bivši ministar pravde Marko Kovač. Dokle se stiglo sa pripremom tog Zakona, iz Ministarstva pravde nam nisu odgovorili. I u civilnom sektoru podvlače značaj izbora čelnika sudstva, posebno u kontekstu napretka na evropskom putu.

Hitnu potrebu za imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda, Evropska komisija istakla je više puta. Uprkos tome, i sedmi pokušaj da sudstvo, nakon 3 godine VD stanja, dobije čelnika, propao je.

Neusvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama koji je predložila bivša Vlada direktno je uzrokovalo to što sada nemamo kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i da se već sedmi put ponavlja “agonija” neuspješnih izbora, kazao je našem Radiju nekadašnji ministar pravde Marko Kovač.

“Tvrdim da ne postoji racionalno objašnjenje zbog čega tekst koji je više puta prošao usaglašavanje sa Venecijanskom komisijom, i u najvećem dijelu pohvaljen od iste, nije već sada u primjeni”, naveo je Kovač.

On je rekao da smo došli u situaciju da zbog sitnih, beznačajnih korekcija u odnosu na tekst koji je usvojila 43. Vlada i koje su se mogle eventualno kasnije unijeti, Vrhovni sud nema predsjednika u punom mandatu.

“Zakon koji je predložila 43. Vlada predviđao je demokratičniji i širi pristup prilikom samog izbora predsjednika Vrhovnog suda na način da smo ovu poziciju otvorili i za profesionalce van sudstva, tj. za advokate, notare, javne izvršitelje i druge”, kazao je Kovač.

On je rekao da je predlog predviđao manji broj potrebnih glasova u vidu natpolovične većine na opštoj sjednici, kao i mogućnost da se više kandidata nađe pred Sudskim savjetom u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Na neophodnost izbora čelnika sudstva, upozorila je i Marija Popović-Kalezić iz Centra za građanske slobode, napominjući da je nužna izmjena više Zakona.

“Mora se ući u proceduru kako izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, tako i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Jako je bitno istaći sami rad Sudskog savjeta i promjene u tom dijelu”, kazala je Popović-Kalezić, naglašavajući značaj ključnih imenovanja i reformi u pravosuđu za napredak na evropskom putu i dobijanje IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila).

Ako Crna Gora u junu dobije IBAR, teško da će biti zaslužna za to, ocijenila je docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović. Ona sumnja, kako je rekla, da postoji realan vremenski period da Crna Gora ispuni preostala privremena mjerila na polju vladavine prava.

RTCG

Provjerite slična mjesta

Mujović: U CEDIS-u ne cvjetaju ruže, Čađenović došao na gotovu štetu

Sjednica Skupštine je u toku, a na dnevnom redu su poslanička pitanja. Ministar energetike i …