BEST Saradnja u upravljanju otpadom: Mojkovac dobija 500 kanti za odlaganje otpada i horizontalnu presu za reciklažno dvorište

Mojkovac, (Media Biro) Drugi trening u sklopu projekta „BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine“ održava se danas u Mojkovcu. Riječ je o projektu koji sprovodi Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) iz Beograda, u partnerstvu sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja Podgorica (CETI), Javno-komunalnim preduzećem „Gradska čistoća“ iz Novog Pazara i opštinom Mojkovac, a realizuje se kroz program prekogranične saradnje između Srbije i Crne Gore IPA II 2014 – 2020.
Cilj treninga je unapređenje kapaciteta opština i javno komunalnih preduzeća za sakupljanje otpada, kao i primarnu selekciju otpada, sa ciljem povećanja količine recikliranog otpada, kao i podizanje svijesti lokalnog stanovništva o značaju upravljanja otpadom.
Događaj je svojim obraćanjem otvorio predsjednik Opštine Mojkovac, Vesko Delić koji je istakao značaj ovog projekata za Mojkovac i za lokalno komunalno preduzeće.
“Ovo je jedan od prvih projekata Opštine Mojkovac kada je u pitanju prekogranična saradnja, a nadam se da će, ako ovo uspješno završimo, ovo tek biti početak uspješne saradnje između pograničnih gradova Srbije i Crne Gore,” kazao je Delić.
Potpredsjednik Mojkovca, mr Ivan Ašanin ističe da Mojkovac u saradnji sa Novim Pazarom nije slučajno odabran za ovaj pilot projekat, zato što je upravo u ovoj opštini u fazi saniranje deponije koja je decenijama uzurpirala životnu sredinu na “Suzi Evrope”, Tari.
“Što se tiče održivog razvoja i selektiranja otpada imamo izuzetnu saradnju sa Novim Pazarom u okviru ovog projekta i definistivno njihova iskustva oko selektiranja primarnog i sekundarnog otpada ćemo primijeniti ovdje. Dobit ovog projekta će biti 500 kanti za Mojkovac i 1.500 kanti za Novi Pazar, s tim što će Mojkovac dobiti i horizontalnu presu koja će omogućiti da reciklažno dvorište koje imamo u Mojkovcu pretvorimo u reciklažni centar,” kazao je Ašanin.
Realizacija ovog projekta bi takođe smanjila troškova prevoza otpada do regionalne deponije u Podgorici kada se zatvori deponija na Tari.
Ašanin je ovom prilikom podsjetio da je veliki problem Crne Gore nedovoljan broj regionalnih deponija, te da bi se one u narednom periodu trebale otvarati u skladu sa Poglavljem 27.
“Pretvaranjem reciklažnog dvorišta u reciklažni centar ćemo ići ka tom cilju i nabaviti još mašina i opreme. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da će ovo biti dobro i za susjedno Bijelo Polje i Kolašin, tako da će i oni kao dodatni korisnici imati benefite od ovog projekta,” dodao je potpredsjednik Opštine.
Ovaj projekat donosi i veliku korist sa Novi Pazar i opštinu Tutin kao dodatnog korisnika. Ovim projektom Novi Pazar dobija 1.500 posuda od 120 litara za primarnu selekciju reciklabilnog otpada u domaćinstvima i Akcioni plan za upravljanje reciklabilnim staklom, a Tutin dobija jedan vrlo važan dokument – Mapu puta za cirkularnu ekonomiju,
Izvršni direktor za ekonomsko finansijske poslove JKP „Čistoća“, Novi Pazar, Suad Ljajić istakao je da Mojkovac, Kolašin i Bijelo Polje mogu učiti iz iskustva Novog Pazara u ovoj oblasti.
“Kada se krene ispočetka u saradnji sa nekim centrom koji ima već razvijeno odvajanje reciklabilnog otpada oni mogu samo da pokupe dobra iskustva, a ona loša iskustva s kojima smo se mi susreli zaobiđu. Na lokalnim samouopravama u Crnoj Gori je da se što prije izrade prateća dokumenta, mape puta, planovi upravljanja otpadom, a sve sa ciljem da se što prije uredi sistem upravljanja otpadom. Vi imate dobar NVO sektor po pitanju izrade projektne dokumentacije, prije svega mogu istaći CETI,” kazao je Ljaljić.
Pozvao je komunalna preduzeća iz regiona da apliciraju kod donatora i da tako počnu zajedničku saradnju oko prikupljanja reciklabilnog otpada.
“Svaki kilogram otpada koji ne završi na deponiji je jedan veliki plus za vas. U prosljednjih pet godina Novi Pazar je sakupio preko 3.300.000 kilograma reciklabilnog otpada i po tome smo među prve tri lokalne samouprave u Srbiji per capita,” pojasnio je Laljić.
Ekspertkinja uključena na projektu BEST, Nataša Đokić je istakla da su svjesni da je ljudima u lokalnim samoupravama nametnuto previše obaveza kada je u pitanju svakodnevno upravljanje otpadom, te da se zbog toga ne treba baviti teorijom, već praksom.
“Prekogranična i regionalan saradnja će mnogo više značiti umjesto iznošenja evropskih direktiva koje su nam svima više manje poznate. Zaista vjerujem da je živa riječ značajna za saradnju i unapređenje znanja što jeste svakako cilj ovog projekta,” kazala Đokić.
Poseban cilj je i podizanje svijesti lokalnog stanovništva o značaju upravljanja otpadom zbog čega će se organizovati kampanje namijenjene informisanju lokalnog stanovništva opština koje učestvuju u Projektu.
“Održaćemo preostale treninge i radionice sa predstavnicima lokalnih samouprava i javnih komunalnih preduzeća i organizacija civilnog društva. Važna aktivnost koja nas očekuje je postavljanje kanti i prese na ulicama gradova korisnika i reciklažnom dvorištu,” najavila je predstavnica projekta BEST NALED, Sanja Knežević Mitrović
Prisutnima se na početku današnjeg treninga obratila i predstavnica Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ružica Brnović. Istakla je zadovoljstvo zbog ove međuregionalne i međudržavne saradnje, te najavila da će u narednom periodu u Crnoj Gori biti usvojena dva krucijalna dokumenta – Zakon o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom koji će biti rađen na period od pet godina.
“Jedna od stavki će biti izbacivanje plastičnih kesa iz upotrebe, uvešćemo zabranu plastike za jednokratnu upotrebu i imaćemo sistem proširene odgovornosti proizvođača koji do sada nije funkcionisao. Svaki proizvođač i uvoznik će za svaki proizvod koji stavi na tržište biti odgovoran za njega kada taj proizvod postane otpad,” poručila je Brnović.
Treći trening u sklopu projekta „BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine“ održaće se sjutra u Mojkovcu.

Provjerite slična mjesta

Finansijski uspon Air Montenegra: rast prihoda i profita

Nacionalni avioprevoznik, Air Montenegro, nastavlja sa finansijskim i operativnim usponom, generišući 62,3 miliona eura prihoda …