Sjever zatrpan divljim deponijama, Beranac u SAD platio drakonsku kaznu zbog jelke

Kada je, odselivši se u Sjedinjene Američke Drževe, platio debelu kaznu zbog toga što je nepravilno odložio božićnu jelku, jedan Beranac je preko svog džepa osjetio šta znači nepoštovanje zakona u oblasti zaštite životne sredine, i to iskustvo je bilo dovoljno da to nikada više ne ponovi.

On je, kako priča, mislio da je uradio sve kako treba. Isjekao je jelku nakon praznika, i sasvim uredno je odložio pored kontejnera ispred kuće.

“Već poslije nekoliko dana sačekalo me neprijatno iznenađenje u poštanskom sandučiću. Stigla mi je kazna koju sam morao odmah da uplatim, a uz kaznu i preporuka kako se odlaže božićno drvo. Dobio sam i specijalnu kesu, uputstvo da jelku treba isjeći na određenu dužinu, spakovati i određenog dana u sedmici, u određeno vrijeme, odložiti pored korpe za smeće. Samo toga dana nailazi komunalni kamion koji će pokupiti sva božićna drva i ponijeti ih na reciklažu”, priča ovaj čovjek.

Njemu se nakon visoke novčane kazne, koja se u slučaju neblagovremenog plaćana uvećava, nikada više nije desilo da baci ni pikavac na ulici, a ne da odloži otpad tamo gdje mu nije mjesto.

Te navike je kasnije prenio i u Berane, gdje je postao jedan od predvodnika protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama u Beranselu. Ta priča je odavno završena, ali ne i priča o divljim deponijama na sjeveru Crne Gore.

Ogroman broj smetlišta u ovom regionu, od kojih neke godinama i decenijama nazivaju “privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozoravaju ekolozi.

Sa jedne strane neuređena oblast zaštite životne sredine, odnosno nepostojanje regionalne sanitarne deponije, a sa druge, bez ikave sumnje, ljudski faktor.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

U Petnjici ističu da od poštovanja ovih preporuka još uvijek nema ništa i da zbog toga imaju krajnje zabrinjavajuće stanje.

“Pokušali smo sve kako bismo pronašli mjesto na području Petnjice gdje bi se deponovao komunalni otpad do eventualne izgradnje regionalne sanitarne deponije o kojoj se priča godinama. Definisali smo više lokacija i uključili stručna lica sa strane da nam pruže ruku pomoći. Ali, svuda smo nailazili na otpor građana. Zato smo prinuđeni da, u skladu sa postignutim dogovorom, otpad transportujemo u Rožaje” – kazali su u toj opštini.

U Beranama “privremeno odlagalište otpada” nalazi se u selu Rujište, dok iz opština Plav i Gusinje potvrđuju da se i tamo otpad skladišti na improvizovanim deponijama i da i to predstavlja samo privremena rješenja.

Iz andrijevičkog Komunalnog preduzeća smatraju da ovo pitanje zahtijeva veću posvećenost nadležnih državnih institucija.

Iz komunalnih službi i lokalnih uprava sjevernog regiona ističu da su sprovedene brojne akcije u cilju uklanjanja divljih deponija. Međutim, da se, ipak, brojne divlje deponije mogu vidjeti na javnim površinama i naročito duž obala Lima i njegovih pritoka, konstantno, pored građana, ukazuju i iz nevladinog sektora.

“Da se primijetiti da se na obalama Lima, ali i na drugim mjestima nekontrolisano odlažu velike količine smeća, što svakako negativno utiče na životnu sredinu” – naveli su iz NVO “Euromost”, apelujući na građane da to ne čine i time pomognu u zaštiti životne sredine.

Jedan od aktivista, izvšni direktor Ekološkog pokreta “Ozon”, Aleksandar Perović, kaže za da je sjever i dalje u katastrofalnom stanju po pitanju životne sredine.

“Ispostavlja se da je nesposobnost donosioca odluka najveća prepreka u tome”, kaže Perović.

On ukazuje da je sjever Crne Gore u haosu po tom pitanju, da se zatrpavaju obale i korita rijeka, i da otpada ima na sve strane.

“Sve to negativno utiče na turizam i prekograničnu saradnju”, smatra Perović.

Predsjednik Sportskog ribolovnog kluba “Lim” iz Berana, Boško Vulević, nije ubijeđen da bi čak i izgradnja regionalne sanitarne deponije brzo riješila ovaj problem.

On je bio akter kratkog filma koji je napravila NVO “Euromost”, a u kojem je prikazana jedna lokacija pored Lima u Beranama, sa gomilama otpada.

“Ne znam šta se dešava. Lično znam da je Komunalno preduzeće iz Berana ovu lokaciju očistilo prije petnaest dana. Odakle sada sav ovaj otpad, nije mi jasno. Molim i apelujem da počnemo da mislimo o životnoj sredini i da ne bacamo smeće tamo gdje mu nije mjesto”, kaže Vulević.

Svi sagovornici slažu se da se mora pooštriti kaznena politika. Ne samo da se mora pooštriti, već se, kažu, mora i sprovoditi. Sve dok institucije ne počnu da rade svoj posao, i dok građani ne budu kažnjavani za bacanje otpada, kao Beranac sa početka priče u Americi, neće biti sreće.

RTCG

Provjerite slična mjesta

Momenat u EU integracijama previše dobar da bi ga Crna Gora propustila

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ugostio je delegaciju GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju). Momenat u …