Žene još daleko od željene pozicije u crnogorskom društvu

Iako rezultati mjerenja Indeksa rodne ravnopravnosti iz jula 2023. godine pokazuju rast od 4,3 indeksna poena u odnosu na prošli iz 2019. godine, te on sada iznosi 59,3, žene u Crnoj Gori još jedan Međunarodni dan žena dočekuju daleko od željene pozicije u našem društvu, ocjenjuju sagovornici Portala RTCG.

U odnosu na EU -27 Crna Gora bilježi nižu vrijednost indeksa rodne ravnopravnosti za 9,3 indeksna poena, pri čemu je najveći jaz nejednakosti u oblasti finansija čija vrijednost indeksa u odnosu na EU-27 je za 20,7 niža, a najmanja u domenu zdravlja i to za 0.8 indeksnih poena.

Odnos prema ženama kroz prizmu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih odnosa i rodnih uloga

Sagovornici Portala RTCG ocjenjuju da je u prethodnim godinama urađeno mnogo toga na polju unaprjeđivanja položaja žena, no i da isti i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

Iz Centra za ženska prava navode da uporni problemi sa kojima se nose žene su diskriminacija i nasilje, što čini njihovo položaj u društvu nebezbjednim i neravnopravnim, i dodaju da je trenutni položaj žena daleko od ravnopravnosti kao standarda za koji se bore godinama unazad. Smatraju da razlog opstanka ovakvog odnosa prema ženama je nedostatak političke volje kako bi se postojeći problemi riješili.

“Ovo u konačnom nije neočekivano, kada neispunjenim obećanjem Predsjednika Vlade da ćemo se sastati i pričati o gorućim problemima, dva i po mjeseca kasnije dobijamo jasan signal da su naši problemi – nečiji tuđi” kažu iz Centra.

Predsjednica Foruma žena Socijaldemokrata Crne Gore i trenerica za rodnu ravnopravnost Ivana Raščanin Radičević smatra da se položaj žena u Crnoj Gori ne razlikuje u odnosu na zemlje regiona, te da kao društvo i dalje na žene gledamo kroz prizmu patrijarhalnih odnosa i rodnih uloga.

Kao i predstavnici Centra, i ona je mišljenja da smo i dalje od željene pozcije i da dokle god ne budemo imali jednake šanse, ne možemo dostići i potpunu ravnopravnost.

“Ravnopravnost ne podrazumijeva samo jednak broj žena i muškaraca na mjestima odlučivanja, nego i jednake šanse. Jednako učešće žena i muškaraca u svim sferama javnog i privatnog života temeljno je ljudsko pravo i preduslov demokratije, vladavine prava i održivog razvoja jedne zemlje” objašnjava Raščanin-Radičević.

 Korak naprijed, dva nazad: Ženska prava na udaru politika

Iako je mnogo urađeno u pogledu poboljšavanja položaja žena različitih kategorija društva,  sagovornici napominju da promjene u pogledu dostizanja i očuvanja prava žena ne idu uzlaznom putanjom, te da su na udaru politika i, kako kažu iz Centra za ženska prava, desnih, ideoloških kontra udara što čini borbe žena nikad do kraja dobijenim.

Kampanje koje je Centar pokretao poput “Neželjena”, uticalo je da se u našem društvu otvori priča o abortusu kao posljedici favorizovanja muške djece.

“Iste godine (2017.) smo izborile i definiciju silovanja tako da se zasniva na odsustvu pristanka žrtve, što je legislativna praksa samo najrazvijenijih zemalja EU”, kažu iz Centra za ženska prava.

Podsjećaju da su se svojim zalaganjem izborili za uvoženje strože kazne za rodno zasnovano nasilje i porodično nasilje.

“Od ove godine, krivično će se goniti i svaka prijetnja ili zloupotreba tuđeg spisa ili fotografije sa seksualno eksplicitnim sadržajem, kao oblik nasilja koji dominantno pogađa žene i djevojke”, dodaju iz Centra.

RTCG

Provjerite slična mjesta

Unija slobodnih sindikata pozvala Vladu da hitno snizi akcize na gorivo

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozvala je Vladu Crne Gore da, ne čekajući novo …