Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Porodično gazdinstvo Drecun iz Obzovice kraj Cetinja priprema se za proizvodnju i uzgoj različitih kultura. Od planova za proizvodnju ječma, luka, kupusa i krompira, ova domaćinska kuća predstavlja simbol marljivog rada.
Ipak, uprkos tome što su vrijedni, ova porodica suočava se sa brojnim izazovima kako bi svoje proizvode plasirali na tržište.
Drecuni drže 700 kokošaka i oko 20 prasadi. Njihove proizvode kupuju stalne njihove mušterije, koji znaju da je hrana sa farme Drecun dobra i kvalitetna.
Vrijedni Cetinjani proizvode suvo i kvalitetno meso, koje je karakteristično za crnogorsku kuhinju. Zato domaćin kuće Ivo u sušari provodi dan i noć.
“Prasići se kolju do kraja februara. Svake druge nedjelje se kolju, kako kad. Nekad i svake sedmice. Međutim, ovo moje meso ja ne bih mogao da prodajem i šaljem u zemlje Evropske unije, jer bi mi trebalo 100.000 eura za to. Ta sredstva su misaona imenica za mene, već i za mnogo jače proizvođače”, kaže Ivo Drecun za emisiju “Mreža”.
Ivo se žali da je hotelima i restoranima domaća hrana skupa i da ne žele da je kupe.
“Probao sam prije nekoliko godina da čuvenom jednom restoranu prodam kupus. Vlasnik tog restorana, poznati ugostitelj mi je tada rekao da kupus može da kupi za 20 centi i to koliko želi”, ispričao je Ivo.
Njegova supruga Jelena kaže da svi oni koji žele da se bave prodajom domaće hrane su “mrtvi bez pijaca”. Novom odlukom Komunalnog preduzeća na kotorskj pijaci Jelena će morati da smanji veličinu tezgi. Stoga je jako nezadovoljna.
“Gubljenjem tog mjesta, ja gubim prodaju. Ali, bilo pa prošlo. Idemo dalje, nada nikad ne umire. Važno je da smo zdravo. Čovjek mora nešto i da izgubi da bi dobio”, pozitivna je naša vrijedna domaćica.
Požalili su se Drecuni i na vremenske prilike. Ljeti nema vode, a zimi su velike kiše. Prošle godine imali su veliku štetu.
“Čak 30 odsto usjeva nam je propalo u sadnji. Bile su ogromne kiše. To smo nadomjestili sadnjom kupusa, pošto nismo mogli da nabavimo dobro sjeme krompira. Mi proizvodimo samo kvalitetne proizvode”, pohvalila se domaćica Jelena.
Njihov sin Dragan pokazao je predanost ovom poslu, počevši da radi sa roditeljima sa nepunih 12 godina.
“Korisno je i zdravo za mlade ljude da osjete rad od malih nogu. Mladi moraju da znaju šta znati stvarati. Nama je važno da smo ovdje na rodnoj grudi i da radimo ono što su naši preci radili. Ovaj posao uvijek ima budućnost. Selo ima budućnost, u to sam siguran”, zaključio je Dragan.
RTCG
