Crna Gora ostaje bez prihoda: I naši stranci odoše u Srbiju

Crnu Goru je u posljednja dva mjeseca napustio veliki broj stranaca, naročito ruskih državljana, koji su imali boravišne i radne dozvole, a taj trend se i dalje nastavlja jer su nezadovoljni odnosom države prema njima – kako zbog zamrzavanja imovine, tako i zbog mijenjanja pravila o plaćanju poreza, potvrđeno je “Danu” iz više izvora.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova “Danu” je saopšteno da dozvolu za privremeni boravak u Crnoj Gori ima 63.659 stranaca, a na stalnom boravku je njih 29.709, što je ukupno 93.368 stranaca koji u Crnoj Gori borave u skladu sa Zakonom o strancima.

Do nezadovoljstva je došlo usled pooštravanja procedure za izdavanje dozvola, za koje je, u skladu sa Zakonom o strancima, zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Iz više računovodstvenih agencija čiji su klijenti većinom stranci, iako ne žele javno o tome da govore, tvrde da je došlo do zaokreta u odnosu MUP-a prema strancima kada je u pitanju izdavanje boravišnih dozvola.

– Nije u pitanju samo novac. Naša agencija ima klijente iz IT sektora koji primaju po nekoliko hiljada eura i njima nije mnogo da plate 100 ili 120 eura više nego ranije. U pitanju je nesigurnost koju je država proizvela. MUP se poziva na Zakon o strancima, koji ne može da uređuje ovu oblast, a prisiljava strance da retroaktivno plaćaju doprinose na puno radno vrijeme i na minilamnu platu od 450 eura – kažu u jednoj agenciji za računovodstvo.

Da se ipak radi o velikom novcu na mjesečnom nivou govori i podatak da je u Crnoj Gori u 2022. godini bilo 18.400 preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, i vjerovatno je toliko povećanje, ako ne i više, bilo i u prošloj godini. Prema podacima Monstata, najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu, prema zemlji porijekla vlasnika, bilo je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, a potom iz Rusije, 4.380, ili 23,8 odsto, iz Srbije, 2.140, ili 11,6 odsto, i Ukrajine, 874, odnosno 4,7 odsto.

Privremeni i stalni boravak

Iz Ministarstva utrašnjih poslova pojasnili su za “Dan” da stranac može boraviti u Crnoj Gori do 90 dana na osnovu vize za kratki boravak (viza C) ili bez vize, u skladu sa propisom o viznom režimu. Ovo je kategorija stranaca koja u Crnu Goru boravi uglavnom u turističke svrhe.

Privremeni boravak može se odobriti strancu radi spajanja porodice, školovanja, humanitarnih razloga, korišćenja prava i raspolaganja pravom na nepokretnosti koje posjeduje u Crnoj Gori, obavljanja vjerske službe, rada, boravka digitalnog nomada i dr. Ukupno postoji 13 pravnih osnova za odobravanje ovog privremenog boravka. Najveći broj stranaca u Crnoj Gori boravi na osnovu rada, zatim spajanja porodice, korišćenja nepokretnosti i dr.

Dozvola za stalni boravak može se izdati strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole zakonito boravio u Crnoj Gori neprekidno pet godina na osnovu odobrenog privremenog boravka.

Zvaničnih podataka koliko je firmi u vlasništvu stranaca bilo u prošloj godini još uvijek nema.

Iz MUP-a, na drugoj strani, u odgovorima na pitanja “Dana” kažu da se u praksi često dešavalo da stranac poslodavac MUP-u prilikom izdavanja prve dozvole za privremeni boravak i rad dostavi pisanu ponudu za zapošljavanje stranca za puno radno vrijeme, a odmah nakon dobijanja dozvole napravi aneks ugovora kojim se neto zarada i pripadajući porezi i doprinosi obračunavaju za nepuno radno vrijeme.

– Pisana ponuda poslodavca za zapošljavanje stranca na određenom radnom mjestu je inicijalni dokument, jedna vrsta predugovora o radu u kojoj je navedeno radno vrijeme stranca, a ujedno i dokaz o sredstvima za izdržavanje stranca, i svaka izmjena putem potpisivanja aneksa ugovora sa poslodavcem prepoznata je kao zloupotreba sistema koja se odražava na budžet Crne Gore. Postavlja se pitanje kako stranac koji se osigurava na nepuno radno vrijeme i čija je zarada manja od minimalne zarade može da živi i izdržava sebe, a u najvećem broju slučajeva i druge članove svoje porodice, koji dobijaju dozvolu za privremeni boravak radi spajanja porodice – ukazuju iz MUP-a.

Zakon važi i za izvršne direktore

U odgovoru na pitanje “Dana” zašto ranije nije traženo da porezi i doprinosi budu uplaćeni za sve vrijeme boravka, i to na 450 eura, iz MUP-u ističu da ranije nije navođeno radno vrijeme.

– Ranije se nije postupalo na ovaj način jer područne jedinice i filijale tadašnje Uprave prihoda i carina po opštinama u Crnoj Gori, prilikom izdavanja uvjerenja o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja dozvole za privremeni boravak i rad, nijesu navodile tačno radno vrijeme na koje je stranac osiguran (uglavnom je u ovim uvjerenjima konstatovano da je tokom privremenog boravka u Crnoj Gori stranac platio poreze i doprinose), tako da službenici MUP-a nisu ni mogli znati prilikom rješavanja zahtjeva za produženje dozvole na koji je iznos stranac osiguran – objašnjavaju iz MUP-a.

Članom 82 stav 3 Zakona o strancima propisano je da se kod produžavanja dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja prilaže dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja dozvole za privremeni boravak i rad. Ovo se odnosi na sve strance koji se zapošljavaju u Crnoj Gori, pa i na izvršne direktore.

Kako su dodali, upravo zato je krajem 2023. svim područnim jedinicama i filijalama MUP-a dostavljena instrukcija da se dozvola za privremeni boravak i rad može produžiti samo ukoliko stranac dostavi dokaz iz Uprave prihoda i carina o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja dozvole za privremeni boravak i rad na minimalnu zaradu od 450 eura.

U agencijama za računovodstvo tvrde da MUP na ovaj način nezakonito prisiljava strance da plate poreze i da stvaraju dodatnu nesigurnost kod njih stalnim mijenjanjem pravila. Većina njih, a naročito Rusi, zbog toga odlazi u Srbiju. U toj susjednoj državi se do potvrde o boravku za strance dolazi u svega tri koraka, a važi do tri godine, nakon čega može da se dobije stalni boravak, a nakon pet godina moguće je aplicirati i za državljanstvo.

Nelegalno zamrznuta imovina

Zamrzavanje imovine strancima u Crnoj Gori predstavlja teško kršenje međunarodnog prava i Ustava Crne Gore, ukazao je podgorički advokat Marko Ivanović.

– Ovo što se sada radi ruskim državljanima u Crnoj Gori u doglednoj budućnosti može se desiti i pripadnicima neke druge nacije, ili zbog nečijeg političkog uvjerenja i slično, što je neprihvatljivo – rekao je Ivanović za “Biznis CG”.

Podsjetimo, Podgoričanin Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao je prošle godine Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.

Sličnu inicijativu predala je i koalicija “Za budućost Crne Gore”. Zanimljivo je da su pravni autoriteti poput prof. dr Blagote Mitrića i Veselina Radulovića takođe stava da je u pitanju neustavan zakon jer se imovina zamrzava bez odluke suda.

Ivanović smatra da treba prestati sa praksom blokade računa u bankama i blokadom imovine svim ruskim državljanima u Crnoj Gori samo zato što su Rusi.

On je istakao da se u konkretnom slučaju ne radi o rusofiliji, već o principima.

Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da su nam stranci u ovom trenutku zlata vrijedni i da treba nešto da uradimo kako bismo im poboljšali status.

– Iako pratimo spoljnu politiku Evropske unije, napravili smo nekoliko koraka koji nam veoma štete. Jedan od njih svakako je zamrzavanje imovine ruskim državljanima, a takav zakon se onda može, u budućnosti, primjenjivati na sve strance, zavisno od političke situacije. Šaljemo veoma lošu poruku strancima, da njihova imovina u nekom trenutku može biti zamrznuta, ako politika to diktira. To je sigurno obeshrabrilo mnoge – kaže Dokić za “Dan”.

Provjerite slična mjesta

Prizemljeni avioni kompanije “Er Pink” čiji je suvlasnik Željko Mitrović

Tijelo Evropske unije za civilni saobraćaj je tražilo da avio kompanija Er Pink, čiji je …